Danska ima visoku stopu zadovoljstva životom, što je odraz njihovih načela ravnoteže između posla i privatnog života
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna je u današnjem svijetu. Promiče zdrav način života, poboljšava dobrobit i povećava produktivnost. Potraga za mirnom ravnotežom između posla i privatnog života često utječe na odluke o preseljenju, stoga je ključno razumjeti radnu kulturu zemlje. Danska je dugo bila ispred krivulje u ovom području. U 2024. još uvijek je među najboljim zemljama za ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Posvećenost Danaca njegovanju ravnoteže između posla i privatnog života očigledna je u njihovoj jedinstvenoj radnoj kulturi i naglasku na životu izvan posla. Nekoliko područja odražava ovu posvećenost, uključujući čistoću okoliša, sudjelovanje u građanskom životu, obrazovanje, zapošljavanje, prihod, zdravlje, sigurnost i društveni odnosi, piše travelnoire.
Zaposlenici u Danskoj imaju veliku slobodu u odlučivanju kako i kada će završiti svoj posao. Neki čak imaju priliku raditi na daljinu. Posebna značajka danskog radnog dana je fiksno vrijeme za pauze za ručak, čime se zaposlenike potiče na pauze i interakciju sa svojim kolegama. Minimalna plaća u ovoj zemlji je oko 2.300 eura, a prosječna je oko 5.300.
Danska, također, nudi svim radnicima najmanje pet tjedana plaćenog odmora. Suprotno pretpostavci da kraći radni dan može dovesti do niže produktivnosti, istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da predugi radni dani mogu smanjiti produktivnost.
Visoka stopa zadovoljstva životom
Dansko izvješće OECD-a o boljem životu otkriva da samo jedan posto zaposlenika redovito radi predugo, što je znatno manje od prosjeka OECD-a od deset posto. Umjesto toga, Danci posvećuju otprilike dvije trećine svog dana (16 sati) slobodnim aktivnostima kao što su jelo, spavanje i prepuštanje raznim aktivnostima. Danci cijene svoje mreže socijalne podrške, a mnogi navode da imaju prijatelje ili rođake na koje se mogu osloniti u teškim vremenima.
Danci su jako uključeni u politički proces. Imaju visok odaziv birača, među najvećima u OECD-u. Također su dobro obrazovani. Većina odraslih starijih od 25 godina završilo je više srednje obrazovanje, što je više od prosjeka OECD-a.
Danska ima visoku stopu zadovoljstva životom, što je odraz njihovih načela ravnoteže između posla i privatnog života. Prema profesoru Christianu Bjørnskovu iz škole Aarhus Business School, Danci također imaju jedinstven odnos prema novcu.
“Ovdje novac nije toliko važan u društvenom životu kao, kao kod, primjerice, Britanije i Amerike. Vjerojatno drugačije trošimo novac. Ne kupujemo velike kuće ili velike automobile, volimo trošiti svoj novac na druženje s drugima”, rekao je profesor Bjørnsko.
Radnicima 100 posto plaće dok su na bolovanju
Ovo stajalište podupire činjenica da su poslovi i prihodi niže rangirani na listama prioriteta Danaca od zdravlja, obrazovanja, okoliša i ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Iako Danci plaćaju visoke poreze, čini se da im to ne smeta jer ovi porezi doprinose socijalnoj politici zemlje. Ova “država blagostanja” pruža razne benefite i usluge, olakšavajući svojim građanima život.
Država je provela nekoliko politika za podršku ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Jedan od njih je Flexjobs, shema pokrenuta 1998. Flexjobs omogućuje radnicima da zatraže drugačije radno vrijeme, obrasce ili manje fizički zahtjevne zadatke.
Danska nudi 26 plaćenih tjedana rodiljnog dopusta. Ovo dodatno naglašava predanost zemlje pružanju podrške ljudima umjesto profitu. Radnicima također mora biti isplaćeno 100 posto njihove plaće za dane bolovanja, čime se osigurava da nisu u nepovoljnom financijskom položaju kada se ne osjećaju dobro.
Unatoč visokom poretku ravnoteže između poslovnog i privatnog života, Danska se suočava s nekoliko izazova. Potrošnja lijekova u zemlji, uključujući antidepresive, veća je od prosjeka OECD-a. Jaz između bogatih i siromašnih također je velik. Danskoj je potrebno više kvalificiranih radnika, posebno u inženjerstvu i znanosti, kako bi podržala svoj gospodarski rast, prenosi Net.hr.
