Oporba u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima iskoristila je priliku kako bi ponovno ukazala na teške uvjete života umirovljenika u Hrvatskoj te nedostatnost prosječnih mirovina za pokrivanje osnovnih potreba.
Prema iznesenim podacima, prosječna mirovina u Hrvatskoj jedva pokriva osnovne troškove poput računa za režije, dok su namirnice poput mlijeka, kruha i maslaca postale nedostupne mnogima koji su radili četrdeset godina. Oporbeni zastupnici istaknuli su da životni standard umirovljenika predstavlja ozbiljan problem, a mnogi od njih preživljavaju na granici siromaštva.
Statistika govori sama za sebe: medijalna mirovina u Hrvatskoj iznosi približno 513 eura, dok čak 600 tisuća umirovljenika prima manje od tog iznosa. Konkretno, 294 tisuće umirovljenika prima manje od 308 eura mjesečno, dok njih 271 tisuća preživljava s oko 395 eura mjesečno, naveli su zastupnici Mosta Ivica Ledenko i Marin Miletić. SDP-ova zastupnica Sanja Radolović upozorila je da prosječna starosna mirovina iznosi tek 435 eura, a četvrtina umirovljenika ima mirovinu od svega 300 eura.
Vladajući su, međutim, odbacili te tvrdnje. Majda Burić (HDZ) naglasila je da su mirovine znatno porasle tijekom mandata premijera Andreja Plenkovića. Istaknula je da su mirovine u prosjeku porasle za 74 posto, odnosno za 263 eura, te da prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 623 eura. Dodala je i da su najniže mirovine zabilježile porast od gotovo 90 posto, dok prosječna starosna mirovina s više od 40 godina staža iznosi prosječno 913 eura, što predstavlja 70 posto prosječne plaće.
U vezi s predloženim izmjenama zakona, koje donose liberalizaciju tržišta dobrovoljnih mirovinskih fondova, Boris Piližota (SDP) izrazio je zabrinutost da bi te promjene mogle oslabiti domaća mirovinska društva. Međutim, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš odbacio je te tvrdnje. Istaknuo je da će veća konkurencija na tržištu donijeti bolje prinose za korisnike te dugoročno osigurati veće mirovine, bez dodatnog administrativnog opterećenja za mirovinske fondove.
Mišo Krstičević (SDP) kritizirao je treći mirovinski stup, navodeći da je namijenjen isključivo najbogatijima koji si mogu priuštiti dobrovoljnu mirovinsku štednju. Predložio je da bi sredstva za poticaje u trećem stupu bilo bolje usmjeriti prema pomoći najsiromašnijim umirovljenicima.
Damir Bakić (Možemo!) ocijenio je da predložene zakonske izmjene imaju uglavnom tehničku prirodu te im, u tom smislu, nema što prigovoriti.
Write something…
