Vladine intervencije su jedina dobra odluka, ali bi cijene ipak trebale biti niže, ustvrdio je energetski stručnjak Davor Štern
Cijene goriva na benzinskim postajama ipak neće skočiti iznad 16 kuna. Novom Vladinom intervencijom, benzin će koštati 13,50, a dizel 13,08 kuna, kao i dosad. Dobre su to vijesti za građane, ali ne i za male distributere naftnih derivata. Šef njihove udruge tvrdi da je moguće zatvaranje čak 240 benzinskih postaja, možda već i ovaj tjedan. Upozoravaju da bi to značilo i oko 1000 otkaza. Smatraju i da bi zamrzavanje cijena moglo uzrokovati nestašicu goriva, zbog čega traže tržišno formiranje cijena.
Drugdje se može točiti više. Litra eurosupera u Mađarskoj košta oko devet kuna, na Malti 10, u Sloveniji 12, a u Srbiji 12,67 kuna. U “obećanoj zemlji” Njemačkoj, litra benzina stoji 14,50 kuna, u Italiji oko 15,50, u Austriji još i više, a u Finskoj najviše – čak 19 kuna.
“Najrealnije cijene goriva su one u sredini. Cijene Slovenije su po meni realne. Imaju drugi fiskalni sustav, ali i mađarska je jeftina jer dobivaju jeftinu rusku naftu, ali bojim se da će cijene u drugim zemljama još uvijek ići gore”, komentirao je za RTL Direkt energetski stručnjak Davor Štern.
Rast cijena goriva, tvrdi on, gotovo je nemoguće prognozirati. “Danas analiza JP Morgana govori o tome da ako Rusi udare kontra embargo, ako prestanu sami isporučivati naftu na tržište, da bi cijena nafte mogla narasti tri puta u odnosu na današnju koja je 113 dolara po barelu, to je nezamislivih 390 dolara za barel. Tu dolazimo do onoga da se izgubila korelacija između cijene nafte i derivata. Cijene derivata se formiraju na drugoj burzi, tamo se špekulacije i igre burzovne dolaze do punog izražaja, a činjenica je da je manje derivata u Europi. Velik dio derivata je dolazio iz Rusije, više ne dolazi pa je to manjak derivata. Sjeverna Europa zatvorila je veliki dio rafinerija radi zelene tranzicije, robe nema dovoljno. Na to se nadovezuju svjetski igrači i tu se ne može predvidjeti cijena”, kazao je Štern.
Zadržavanje socijalnog mira
Sirova nafta je već dosad poskupjela za dva, a derivati za šest posto. Stoga se morao osvrnuti na Vladinu odluku o daljnjem zamrzavanju cijena goriva.
“To je u ovom momentu jedina odluka. Ne znam što su drugo mogli napraviti ako se želi zadržati socijalni mir makar ljudi shvaćaju da Vlada nije donijela takvu uredbu i te cijene. Dugoročno bi trebalo promijeniti formulu za izračun derivata na hrvatskom tržištu jer je ona nerealna s obzirom na promjene koje su se dogodile otkad se uvela pa do danas. Mislim da postoje drugi načini da se ta cijena smiri i kontrolira”, poručio je i dodao da, između ostalog, plaćamo i nerealnu cijenu mediteranskog tržišta.
“Nismo s njim toliko povezani, uvozimo s tog tržišta ponekad. Čim cijena nije realna, ona je rezultat manipulacije i špekulacije. Na tu cijenu se nadovezuje PDV. Plaćamo PDV na nerealnu cijenu i to je problem koji će Vlada morati riješiti. Cijena u sebi sadrži elemente špekulacije i na to se računa PDV”, ustvrdio je Štern.
Ipak, ostao je bez riječi na odluku Vlade da ne ograničava cijene goriva na autocestama. “Teško je reći što je opravdano. Uz ovaj veliki dotok turista koji dolazi automobilima dobro je da se državna blagajna puni tim cijenama. Ovo po cestama je pitanje vremena kad će nestajati jeftinije gorivo na tim pumpama. Vidimo prosvjed malih distributera, prodaju robu ispod cijene koštanja, to je zakonski zabranjeno. Zakon o trgovačkim društvima zabranjuje da stvarate svojoj firmi gubitak. Vlada je najavila da će s njima razgovarati, da će naći način da im se kompenzira dio gubitka za koji nisu krivi.
Ako kupujete za 14, prodajete za 12, nećete dugo raditi. Brine me da je većina tih pumpi u ruralnom dijelu Hrvatske. Poljoprivrednik, ako će htjeti kupiti 50 litara dizela za traktor, morat će voziti 100 kilometara da dođe do pumpe koja ima dizel. Bojim se da se o tome ne vodi dovoljno računa, ili će se povesti pa će se s njima postignuti sporazum da se izbjegne ta industrijska akcija”, kazao je Štern te dodao da to može imati posljedice za poljoprivredu. Stanovnici tih dijelova hrvatske će stradati, ali morat će se dulje voziti pa će trošiti više goriva. Za poljoprivredu bi to moglo biti pogubno”, istaknuo je Štern.
Nestašica je, teoretski, moguća
U teoriji bi se, upozorava on, zaista mogla dogoditi nestašica goriva. “Mogu reći za rafineriju Lisičansk, bio sam zadužen za nju. To je rafinerija s 20 milijuna tona derivata godišnje. Jedna za drugom se gase rafinerije u Ukrajini, Rusiji, ove koje su zatvorene radi zelenog plana i može doći do nestašice derivata. Onda je pitanje cijene irelevantno, bit će u interesu doći do derivata, neće se pitati za cijenu”, kazao je.
Istaknuo je da je Hrvatska u komfornoj poziciji zbog rafinerije na obali. “Rafinerija Rijeka, INA uvjerava javnost da ta rafinerija radi, nema razloga da se ta nafta koja se kupuje danas po cijenama koje jesu ne prerađuje u rafineriji Rijeka po metodologijama prerade koje su poznate. Trošku prerade se doda rafinerijska marža da ne bi rafinerija bila u minusu, cijene bi bile osjetno niže nego one s kojima baratamo i koje su rezultat špekulacije i manipulacije”, kazao je.
Dodao je da cijeli svijet plaća cijenu embarga na rusku naftu. “Ja bih to stavio kao zadnje oružje. Ima drugih načina, informatička oprema, softver i hardver na koje se mogao staviti embargo. Kad se stavio na naftu, širok proizvod, pokazao se kao bumerang koji se više vraća Europi nego drugim dijelovima svijeta. Indija, Amerika i Kina se bogate, a Europa pati”, zaključio je energetski stručnjak, prenosi Net.hr.
