U Hrvatskoj se najviše bacaju meso, riba i jaja, pa tako se stvori 286 tisuća tona otpada hrane, a jedna osoba proizvede 71 kg
Od pakiranja zelene salate, krastavaca i paprike do riže, tjestenine i ulja sve više trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji uklanja rokove trajanja sa svojih proizvoda. I to one “najbolje upotrijebiti do” sve kako bi se riješio globalni problem prekomjernog bacanja hrana.
Provjerili smo hoće li i Hrvatska uvesti takvu praksu, izvještava Donna Diana Prćić za RTL.hr.
Na stotinama proizvoda više ne piše preporučeni rok trajanja u britanskoj trgovini. U šoppingu je bila Hrvatica s londonskom adresom, Josipa Kukor.
“I sama sam radila u jednom od tih marketa i znam koliko se baca voća i povrća iako super izgleda, baš zbog tih datuma tako da se ili baca ili daje u donacije što je u odnosu na bacanje jako mali omjer”, govori.
Više od polovice potrošača, prema istraživanjima, rok “najbolje upotrijebiti do” miješaju s “upotrijebiti do” i tretiraju ga jednako.
Zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan kaže: “I to je jedan od razloga zašto se toliko hrane baca. Smatra se da je otprilike 10 posto hrane koja se ukupno baca je upravo zbog tog nerazumijevanja”.
Prema britanskom programu za otpadne resurse, uklanjanjem preporučenih datuma moglo bi se spasiti 7 milijuna košara hrane u Velikoj Britaniji gdje se najviše baca krumpir potom kruh. U Hrvatskoj se najviše bacaju meso, riba i jaja, pa tako se stvori 286 tisuća tona otpada hrane, a jedna osoba proizvede 71 kg.
Cilj je do 2030. otpad od hrane smanjiti za 50 posto, a upravo čak i više od polovice bačeno je iz kućanstva.
Europska komisija će do kraja godine predložiti izmjenu pravila Europske Unije o označavanju roka trajanja, što bi obvezivalo i Hrvatsku.
“Sigurno da se razmišlja upravo o ukidanju najbolje upotrijebiti do i produživanju rokova za mliječne proizvode jer se prema nekima smatra da taj rok se označava prekratko”, ističe Borzan.
U svjetlu krize koja dolazi, baca se hrana, a cijene hrane samo skaču.
Iz hrvatskog Centra za prevenciju otpada od hrane poručuju da upravo treba poraditi na edukaciji građana. Kažu i da se najviše hrane baci zbog krivih procjena – prevelike kupovine. Ekonomski, ekološki i moralni je to problem jer dok jedni bacaju – drugi gladuju, izvještava Donna Diana Prćić za RTL.hr.