Unatoč očekivanjima o mogućem usporavanju ili čak padu cijena nekretnina u Hrvatskoj tijekom 2025. godine, tržište pokazuje nastavak rasta, iako nešto sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema najnovijim podacima, cijene traženih nekretnina i dalje se povećavaju, dok se broj kupoprodajnih transakcija stabilizira nakon dvije godine pada.
Analitičari Hrvatske narodne banke ističu kako tržište stambenih nekretnina ostaje u fazi ekspanzije, s rastom cijena koji je i dalje znatno veći nego što to prate makroekonomski pokazatelji. Tako su cijene kuća i stanova u 2024. porasle za oko 10,4 posto, što je nešto sporije u odnosu na rast od 11,9 posto godinu ranije. U usporedbi s prosjekom Europske unije, gdje su cijene u 2024. rasle oko 3,3 posto, hrvatsko tržište i dalje pokazuje znatno snažniju dinamiku.
Promatrajući regije, najviše su cijene rasle u Zagrebu i ostatku Hrvatske, dok je rast na Jadranu bio nešto umjereniji. Broj kupoprodaja u 2024. ostao je približno na istoj razini kao i prethodne godine, ali i dalje niži nego 2021., s padom od oko 12,5 posto. Aktivnost tržišta ipak nije jednoliko raspoređena: u Zagrebu i na Jadranu bilježi se pad, dok se u ostalim dijelovima zemlje potražnja povećava.
Strani kupci i dalje smanjuju svoj udio na tržištu, no usporeno — broj transakcija u kojima sudjeluju smanjen je za oko 5 posto, što je znatno blaži pad u odnosu na prethodne godine, osobito na Jadranu gdje je pad bio znatno izraženiji 2023.
S obzirom na financijske uvjete, omjer otplata dugova i dohotka ostaje visok, ali se očekuje da bi smanjenje kamatnih stopa moglo potaknuti veću potražnju i ublažiti pritiske na rast cijena. Istovremeno, snažan rast građevinskih radova i dalje doprinosi stabilizaciji ponude, dok će nove stambene politike i porezne mjere dodatno utjecati na buduće kretanje tržišta.
Zaključno, tržište nekretnina u Hrvatskoj u prvoj polovini 2025. godine nastavlja svoj rast, s očekivanjima da će niže kamatne stope dodatno ojačati potražnju i potencijalno ubrzati rast cijena. Građevinska aktivnost ostaje visoka, što bi moglo ublažiti neke od cjenovnih pritisaka u narednom razdoblju, piše Poslovni dnevnik.
