Nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u ponedjeljak, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac održao je prezentaciju o novom krugu porezne reforme. Izmjene će stupiti na snagu od 1. siječnja sljedeće godine, prenosi Net.hr.
Iako je prezentacija zakazana za 13 sati, sjednica GSV-a u to vrijeme nije završila, tako da je prezentacija počela nešto prije 14 sati. Primorac se ispričao na kašnjenju.
“Od 2016. godine do danas imali smo kontinuiranu ambiciju poreznoga rasterećenja i kroz niz krugova izmjena u poreznome sustavu, uspjeli smo rasteretiti gospodarstvo, kućanstva, građane i poduzeća u ukupnom iznosu od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. To znači da nismo imali nikakve izmjene od 2016. godine do danas, opterećenje bi danas bilo dvije milijarde eura veće”, istaknuo je Primorac.
Primorac je dodao da u samo posljednjem krugu poreznih izmjena, koje su stupile na snagu od 1. siječnja ove godine, rasterećenje iznosilo više od 400 milijuna eura. “To znači, posebno uzimajući u obzir izdatak koji smo ugradili u sustavu izračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje uspjeli rasteretiti građane koji nisu bili u ‘poreznim škarama’, odnosno, koji nisu plaćali porez na dohodak”, objasnio je Primorac.
Ministar Primorac napomenuo je da su nastojali kontinuirano povećati i pravednost poreznoga sustava, prenosi Net.hr. “To je cilj koji smo jasno deklarirali u programu Vlade za ovo mandatno razdoblje. Jasno smo naveli da ćemo se truditi, nastojati porezno opterećenje prebacivati s poreznog opterećenja rada na porezno opterećenje drugih izvora gospodarske snage, prije svega imovine, odnosno – nekretnina”, rekao je Primorac.
Izmjene u šest zakona
“Odlučili smo tretirati nekoliko poteškoća s kojima se trenutno susrećemo. Prije svega, to je snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja i tu ne mislimo samo na oporezivanje nekretnina, nego i dohotka od najma, posebno dohotka od kratkotrajnog najma. Suočavamo se i s problemom nedostatka radne snage te smatramo da možemo kroz porezne izmjene također dati doprinos u rješavanju ovoga problema”, istaknuo je ministar.
Primorac je napomenuo i na postoji poseban, nejednak tretman kada je u pitanju obračun doprinosa, posebno pri zapošljavanju osoba do 30 godina. “Trenutno u sustavu obračuna doprinosa za zdravstveno osiguranje imamo oslobođenje za poslodavce koje predstavlja propušteni porezni prihod proračuna, što neizravno predstavlja i subvenciju od strane poreznih obveznika prema poslodavcima”, rekao je Primorac.
Također, Primorac je istaknuo da je uslijed inflatornih pritisaka došlo do povećanja plaćanja i prihoda, ali “postoji potreba usklađivanja dijelova poreznoga sustava posebno onih koji su izraženi u fiksnom, apsolutnom iznosu”, pa zato ovim paketom poreznih izmjena mijenjaju i te iznose.
Kao cilj ove porezne reforme, Primorac ističe i poticanje povratka hrvatskih državljana u zemlju, radi poticanja demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, dalje digitalizirati i administrativno rasteretiti porezne obveznike i porezni sustav te jačati poreznu disiplinu. “S tim ćemo ciljem predložiti izmjene šest zakona – Zakona o lokalnim porezima, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi i Zakona o porezu na dodanu vrijednost”, istaknuo je Primorac.
‘Nekretnine se ne kupuju zbog stambenog pitanja, nego investicija’
Kao najvažniji od elemenata koje mijenjaju ovim paketom, Primorac ističe unaprijeđenje sustava oporezivanja nekretnina. “U Hrvatskoj smo zbog podoporezivanja nekretnina i dohotka od kratkoročnog najma završili u situaciji u kojoj je poticaj svima koji imaju bilo kakva sredstva – ulagati u nekretnine, baviti se kratkoročnim iznajmljivanjem i umjesto da postoji poticaj za zapošljavanje, ulaganja u nove tehnologije, razvoj, završili smo u situaciji da umjesto modernizacije, digitalizacije i drugih elemenata koji bi mogli unaprijediti njihovo poslovanje, bili motivirani u što većoj mjeri njihovu dobit investirati u izgradnju nekretina i apartmana”, objasnio je Primorac.
Ulaganje u nekretnine, tvrdi Primorac, toliko se isplatilo da se tržište nekretnina krenulo se kretati u nepoželjnom smjeru. “Nekretnine su se počele kupovati ne s ciljem rješavanja stambenog pitanja, nego s ciljem ulaganja, ponekad i iz špekulativnih razloga”, napomenuo je Primorac.
Dan D je 31. ožujka
“Porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu ili je dugoročno iznamljuje”, kazao je, prenosi Net.hr.
Porez na nekretninu plaćat će se od dana početka stvarnog korištenja, a da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje, rekao je Primorac. Od plaćanja neće moći pobjeći nipravne osobe, osim onih koji dođu u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja šest mjeseci, a nakon tog roka, ta će se nekretnina oporezivati.
Neće biti plaćanja poreza na zgrade koje služe javnoj namjeni te na one koje su namijenjene smještaju starijih osoba. Jedinice lokalne samouprave imaju pravo odlučiti hoće li osloboditi socijalno ugrožene građane od plaćanja poreza. Ipak, ovdje je Primorac istaknuo da će se morati raspisati jasni kriteriji na temelju kojih će se oslobađati pojedine skupine ili neke od članova kućanstva.
Oporezivanje poreza obračunat će se prema stanju na dan 31. ožujka. “Svatko tko ne bude imao ugovor o dugoročnom najmu 31. ožujku, znači da ne može do kraja kalendarske godine prikupiti 10 mjeseci za dugoročni najam i takve će osobe biti podvrgnute poreznom oporezivanju”, istaknuo je Primorac.Za provjeru dugoročnog najma bit će zadužena Porezna uprava, a ako netko proda nekretnine nakon što je platio porez, nema prava na povrat tog dijela novca, a kupac porez plaća iduće godine.
U slučaju da se podaci ne dostave, postoje i kazne. Predviđene kazne kreću se u iznosu od tisuću do šest tisuća eura. Po kvadratnom metru, porez će se plaćati od 0,6 do osam eura, a jedinice lokalne samouprave odlučit će koliko će naplaćivati unutar tog raspona. Ako ne odluče, oporezivat će se u iznosu koji se primijenjuje na kuće za odmor u 2024. godini.
Prihod od poreza na nekretnine dijelit će se na jedinice lokalne samouprave i to 80 posto, dok će 20 posto ići u državni proračun.
