A GDJE JE POVJERLJIVOST PODATAKA?

Video |Uskoro će sve vaše bankovne račune i transakcije moći bez problema provjeriti policija, DORH, Porezna…!

Idi na originalni članak

‘Širi se spektar institucija koje mogu doći do podataka i skup podataka kojim im je zapravo raspoloživ’, kazao je porezni svjetnik za RTL. Više u videoprilogu!

Oglas

Od kupnje luksuznih nekretnina do automobila – sve transakcije, posumnjaju li istražitelji na teška kaznena djela – bit će dostupne institucijama, koje istražuju financijski kriminal, izvještava Dragana Eterović za RTL Vijesti.

“Već i sad prema odredbama Općeg poreznog zakona banke su dužne Poreznu upravu izvještavati kvartalno o transakcijama i građana i poduzetnika. Ovdje širimo spektar samo onih institucija koje mogu doći do podataka i skup podataka kojim im je zapravo raspoloživ. Nisu samo promet i po računima nego i sefovima i slično”, kazao je za RTL Ivan Čevizović, porezni savjetnik.

Prema prijedlogu zakona, podaci koji su bili dostupni samo Uredu za sprečavanje pranja novca, ubuduće bi u svojim istragama mogli koristiti DORH, Carina, policija i Porezna uprava.

“Bilo poreznih utaja ili činjenica da je to novac ili imovina koja potječe od kaznenih djela ili povezan s kaznenim djelima”, objašnjava Čevizović.

Dok se neki građani slažu da je vrijeme da se stane na kraj crnoj ekonomiji, neki su zabrinuti zbog zaštite osobnih podataka. 

Nikola Perković iz Splita komentira: “Da se zna, neka se zna radi pranja novca. Siromah ne pere novac. Oni koji imaju lovu, vi nećete ni znati di će on njega oprat’.”

Sofija Medvešek iz Splita također kaže: “Ja jedino imam oprat robu. Baš mi se sad pere mašina, sutra druga. Za mene nema straha. Ali za ove, davno je trebalo, davno napraviti da se zna di svaka kuna ide, a ne ovako da ide na crno, nešto ovako, nešto onako.”

Tatjana kaže da nema problema s novim pravilima: “Ali ne volim da se baš previše upliću u razne institucije u privatne podatke.”

No kada se istražuje kriminal, za privolu korištenja osobnih podataka se ne pita.  

“Građani moraju brinuti isključivo o slučajevima kada moraju davati privole. Kada je nešto zakonom uređeno, nema sviđanja. Ustanove, koje budu dijelile podatke, dijelit će ih sukladno sudskom nalogu ili kaznenoj prijavi ili određenom dijelu koji je u skladu sa zakonom”, kazala je Marija Boban, profesorica na Pravnom fakultetu u Splitu.

Teško je procijeniti koliko novca se okrene na crno, ali stručnjaci Vijeća Europe nedavno su Hrvatskoj uputili kritiku – nedovoljno se borimo protiv pranja novca i financiranja terorizma, izvještava Dragana Eterović za RTL Vijesti.

Exit mobile version