Iako prevladava stav da je samaca više jer, eto, kao žene “predugo važu između obitelji i karijere”, ustvari najveći broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj čine starije osobe, udovci i udovice, njih 150 tisuća, dok je neoženjenih, odnosno neudanih samaca 140 tisuća, a razvedenih je 70 tisuća
Bolje biti sam nego s bilo kim ili globalni hit I can buy myself flowers – stihovi su to kojima se očito vodi i sve više Hrvata. U našoj se zemlji u pola stoljeća broj samaca udvostručio. Svaki sedmi odrasli Hrvat je – samac i tu se približavamo skandinavskim zemljama koji tu i dalje drže rekord. No u Hrvatskoj je problem što institucije kao da kažnjavaju takav životni stil, bio on izabran ili rezultat spleta okolnosti, često nesretnih. Jer samci nemaju nikakvih poreznih, zdravstvenih, socijalnih ili mirovinskih povlastica, donosi RTL Danas.hr.
Matematika je jasna – lakše je u dvoje, lakše je kad s nekim dijeliš troškove režija, najma, Netflix pretplate. No, u Hrvatskoj 400.000 osoba živi tim skupim samačkim životom.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže:
“Ako je dvoje ljudi ne treba vam dva televizora, dva štednjaka, dvoje ljudi s tisuću eura plaće u jednom stanu sigurno bolje živi nego samac. Biti sam je na neki način luksuz, sad bi sa stajališta državne politike mogli pitati u čemu je problem. Rekli bi da si nađete stan i budete partneri, oženite se.”
Sve se više analizira visoka cijena samačkog života. Biti samac ima svojih prednosti, ali 11,500 eura godišnje je previsoka cijena za tu privilegiju – piše Guardian. Da, izračunali su da 11,500 eura više troši Britanac koji živi sam, naspram onog koji živi s partnerom. Jer samci nemaju olakšice. Nestić dodaje da postoji trend da se pomaže obiteljima i da se pomaže roditeljstvo.
Od zadnjeg popisa prije deset godina, broj samaca je u Hrvatskoj porastao za 26 tisuća, odnosno za sedam posto. Iako prevladava stav da je samaca više jer, eto, kao žene “predugo važu između obitelji i karijere”, ustvari najveći broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj čine starije osobe, udovci i udovice, njih 150 tisuća, dok je neoženjenih, odnosno neudanih samaca 140 tisuća, a razvedenih je 70 tisuća.
Bore se sa skupljim životom, ali i stigmama. Ana Šimunić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru napisala je znanstveni članak na tu temu. Primjer stereotipa je kaže rečenica:
“Barem kad imate djecu znate za koga kupujete, ako nemate djecu, pogotovo u starijoj dobi, niste vrijedni, vaš život nije vrijedan, a zapravo se pokazalo da su samci dosta društveno angažirani.”
Usprkos predrasudama i skupljem životu, na nekom idućem popisu stanovnika, broj samačkih kućanstava će vjerojatno biti još veći, donosi RTL Danas.hr.
