RAT U UKRAJINI

UŽIVO Rusija i Ukrajina idu u drugu rundu pregovora? Macron razgovarao s Putinom, ruski vladar iznio uvjete za prekid rata

RTL

Satelitske snimke izrađene u nedjelju pokazuju velik broj ruskih vojnika i tenkova kako se kreću u smjeru ukrajinskog glavnog grada Kijeva

Peti je dan ruske invazije na Ukrajinu, a nastavlja se i ruska opsada Kijeva.

CNN javlja da je  Oleksandr Svidlo, gradonačelnik grada Berdjanska na južnoj obali Ukrajine, kazao da su ruske snage ušle i preuzele kontrolu nad gradom.

Satelitske snimke izrađene u nedjelju pokazuju velik broj ruskih vojnika i tenkova kako se kreću u smjeru ukrajinskog glavnog grada Kijeva.

Ukrajina i Rusija održat će pregovore na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, a Rusija neće postavljati uvjete.

Vladimir Putin jučer je naredio da se nuklearno oružje stavi u visok stupanj pripravnosti, uz objašnjenje da je to odgovor NATO-u. EU uvodi nove sankcije Rusiji, a zračni prostor većine europskih zemalja zatvoren je za ruske aviokompanije.

Druga runda pregovora

Kako javlja AFP pozivajući se na ukrajinskog pregovarača, Kijev i Moskva će ići u drugu rundu pregovora.

Putin Macronu iznio uvjete za prekid rata

Ruski predsjednik Putin je Marconu iznio uvjete za okončanje rata, a to su priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osiguranje neutralnog statusa Ukrajine.

Španjolski ministar smatra da Ukrajina ne može odmah u EU

Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares odbacio je u ponedjeljak mogućnost da Ukrajina brzo uđe u Europsku uniju napomenuvši da je to dugotrajan postupak, ali da Kijev može imati neki oblik suradnje s klubom 27 zemalja.

“Ulazak u EU nije kapriciozan postupak koji se može ostvariti političkom odlukom. Tu postoje politički, gospodarski i socijalni standardi koje je potrebno ispuniti”, izjavio je Albares za španjolski javni radio RNE upitan je li trenutačni ulazak Ukrajine u EU pitanje koje bi trebalo razmotriti.

Španjolski ministar Albares smatra da EU može imati određeni oblik odnosa s Ukrajinom, ali da to nije članstvo. Smatra da je približavanje Ukrajine zajedničkom bloku postepen postupak.

“EU ima razne odnose s mnogim europskim zemljama. Za neke to znači članstvo u EU, za neke uža carinska zajednica, puno je modaliteta”, rekao je Albares. “Za Ukrajinu, čije srce kuca za iste vrijednosti za koje kuca i naše, za demokraciju, tržišno gospodarstvo i socijalnu pravdu, naravno da postoji prostor za odnos s EU-om”, zaključio je.

Novo raketiranje Harkiva

CNN prenosi tvrdnju gradskog vijeća Harkiva koje navodi da je u posljednjem raketiranju tog grada poginula jedna ženska osoba te da je 31 osoba ranjena.

Macron razgovarao s Putinom i Zelenskim

Francuski predsjednik razgovarao je u ponedjeljak sat i pol s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zatražio od njega da odmah prekine napade na civile i da se osiguraju cestovni putevi u Ukrajini, a on mu je “potvrdio svoju volju da se na to obveže”, objavila je Elizejska palača.

Emmanuel Macron razgovarao je također s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskijem “nekoliko puta zadnjih sati”, dodaje se u priopćenju Macronova ureda.

Borba protiv ruskih dezinformacija na Google-u, Facebooku, YouTube-u i Twitteru

Google, Facebook, YouTube i Twitter moraju učiniti više u borbi protiv dezinformacija povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu, rekli su čelnici vlada Poljske, Litve, Latvije i Estonije.

U zajedničkom pismu izvršnim direktorima četiriju tvrtki, četiri premijera su izjavila da kritiziraju tehnološke divove jer ne čine dovoljno da se “pozabave neviđenim napadom ruske vlade na istinu”.

Pismo glasi:

Ruske dezinformacije godinama se toleriraju na internetskim platformama; oni su sada sudionik zločinačkog napadačkog rata koji ruska vlada vodi protiv Ukrajine i slobodnog svijeta.

Pozvali su tvrtke da obustave službene račune ruskih i bjeloruskih vladinih institucija, državnih medija i osobne račune vodstva zemalja koji dosljedno šire dezinformacije o situaciji u Ukrajini.

Ruska uprava za civilno zrakoplovstvo zatvorila svoj zračni prostor za prijevoznike iz 36 zemalja

Ruska uprava za civilno zrakoplovstvo zatvorila je svoj zračni prostor za prijevoznike 36 zemalja, navodi se u priopćenju.

Odluka je donesena kao odgovor na zabrane koje su europske države uvele prijevoznicima ili letovima registriranim u Rusiji.

Snimka s pregovora Ukrajine i Rusije: ‘Možete se osjećati potpuno sigurno’

Pregovori Rusije i Ukrajine počeli su u ponedjeljak na bjeloruskoj granici, objavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.

Ukrajinsko izaslanstvo kojeg vode Podoljak i ministar obrane Oleksij Reznikov objavilo je uoči početka da će tražiti trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika s ukrajinskog teritorija.

Delegacijama je dobrodošlicu poželio Vladimir Makej, šef administracije bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

“Možete se osjećati potpuno sigurno. To je naša sveta dužnost”, rekao je Makej gostima.

Ukrajinski veleposlanik u Beogradu: svakom okupatoru metak u glavu

Svaki okupator u Ukrajini dobit će metak u glavu, poručio je u ponedjeljak ukrajinski veleposlanik u Srbiji Oleksandar Aleksandrovič.

On je za beogradsku TV Prva naglasio kako Ukrajina nema drugog izbora osim boriti se i da neće odustati, jer bi u suprotnome to značilo genocid za ukrajinski narod.

Na pitanje nije li Ukrajina prepuštena sama sebi, Aleksandrovič je rekao da „što se duže Ukrajina bori, jača je podrška“ međunarodne zajednice i da Ukrajinci osjećaju “solidarnost cijelog svijeta”, ali da ne mogu računati i na vojno angažiranje Sjevernoatlanskog saveza.

Istaknuvši da Ukrajina nije članica NATO i da je željela ostati vojno neutralna, Aleksandrovič je rekao da ju je politika ruskog predsjednika Vladimira Putina potaknula da se okrene Alijansi,  ali da je od članstva dijele brojne reforme.

“Bez ruske agresije od prije osam godina Ukrajina nije ni namjeravala učlaniti se u NATO”, rekao je Aleksandrovič, podsjetivši na vojnu neutralnost njegove zemlje.

“Rusija ratuje protiv nas već osam godina. Svaki okupator na našem teritoriju dobit će metak u glavu”,  rekao je ukrajinski veleposlanik.

Na opasku voditelja nije li to preoštar rječnik za jednog diplomata, ukrajinski veleposlanik je naglasio kako je on najprije u ovakvoj situaciji državljanin Ukrajine, pa tek onda diplomat.

Aleksandrovič je rekao kako planira otići u Ukrajinu pridružiti se obrani zemlje.

Provedena Putinova naredba, ruske nuklearne snage u borbenoj pripravnosti

Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je nuklearne snage podiglo u borbenu pripravnost, unatoč mirovnim pregovorima koji traju između ruske i ukrajinske strane na bjeloruskoj granici.

Ministar obrane Sergej Šojgu informirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je provedena njegova zapovijed o stavljaju snaga za odvraćanje u borbenu pripravnost.

Snage za odvraćanje postrojbe su koje bi trebale obeshrabriti napad na Rusiju, uključujući i rat koji bi implicirao upotrebu nuklearnog oružja, priopćilo je ministarstvo obrane.

Opremljene su projektilima, strateškim bombarderima, podmornicama i brodovima s nuklearnim naoružanjem.

Putin je jučer zapovjedio je da se ruske snage s nuklearnim oružjem podignu na visok stupanj pripravnosti pozivajući se na agresivne izjave NATO-a i ekonomske sankcije protiv Moskve.

On je nakon početka invazije na Ukrajinu upozorio da će se oni koji Rusiju pokušaju spriječiti “suočiti s posljedicama kakve nisu vidjeli u svojoj povijesti”. Mnogi su to protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem.

Podizanje pripravnosti nuklearnim snagama je upozorenje. Ono omogućuje brže lansiranje nuklearnih projektila, ali to ne znači da postoji namjera da ih se koristi, objašnjava BBC.

Rusija ima najveću svjetsku zalihu nuklearnog naoružanja, ali također zna da ga NATO ima sasvim dovoljno da je uništi.

Cilj ove naredbe vjerojatno je pokušaj da se NATO obeshrabri u pomaganju Ukrajini i izazovu strahovi o tome koliko je Putin daleko spreman ići.

Plenković: Pozivamo Rusiju da prekine ‘suludi’ ratni pohod

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u ponedjeljak podršku Ukrajini koja se peti dan brani od ruske vojske te je pozvao Rusiju i ruski narod da obustave “suludi ratni pohod”.

„Hrvatski narod jako dobro zna što znači izboriti se za demokraciju i samostalno odlučivati o svojoj sudbini. Jako dobro zna što znači biti žrtva teritorijalnih prisezanja te braniti i obraniti svoju domovinu od nadmoćnijeg agresora”, istaknuo je Plenković na početku sjednice vlade.

“Stoga za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske, suverene i napadnute Ukrajine. Na strani pravde, mira i slobode, a Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod koji je već izazvao previše nedužnih žrtava i ogromnih razaranja, i da se vrati politici razuma i dijaloga”, poručio je hrvatski premijer.

Istaknuo je da se Hrvatska svrstala “uz bok slobode i demokracije te ukrajinskog naroda”, što je “jedini pravi put”.

Deseci ubijenih u raketnim napadima na Harkiv

Deseci ljudi ubijeni su u raketnim napadima ruskih snaga na ukrajinski grad Harkiv u ponedjeljak ujutro, objavio je ukrajinski savjetnik u ministarstvu unutarnjih poslova Anton Heraščenko.

“Harkiv je masivno napadnut raketama. Deseci mrtvih i stotine ranjenih”, napisao je na Facebooku.

Eksplozije su se u ponedjeljak prije zore čule u glavnom gradu Kijevu, prekinuvši nekoliko sati tišine, i u Harkivu, priopćila je ukrajinska Državna služba za posebne komunikacije i zaštitu informacija.

Borrell: EU neće dopustiti postavljanje marionetske vlade u Ukrajini

Visoki povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je, u intervjuu za španjolsku javnu televiziju TVE u ponedjeljak, kako Europska unija neće dopustiti da pregovori između Rusije i Ukrajine završe “uspostavljanjem marionetske vlade” u Kijevu.

“Svi ratovi završavaju, ali je potrebno vidjeti na koji način. Ne smije se dogoditi, i nećemo dopustiti, da ovo završi gušenjem sloboda Ukrajinaca i njihove legitimne vlade, koja bi bila zamijenjena marionetskom vladom, kao što se događalo u vremenu kada je Rusija bila dio Sovjetskog Saveza”, izjavio je Borrell, bivši španjolski ministar vanjskih poslova.

U ponedjeljak su na granici između Bjelorusije i Ukrajine počeli pregovori sukobljenih strana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u nedjelju da se ruske nuklearne snage podignu na visok stupanj pripravnosti opravdavajući to agresivnim izjavama NATO-a i ekonomskim sankcijama protiv Moskve. EU je istovremeno priopćila kako će 450 milijuna eura namijeniti ukrajinskim oružanim snagama za kupnju oružja te dodatnih 50 milijuna eura za kupnju zaštitne opreme i goriva. NATO je pak u ponedjeljak naveo kako će opskrbiti Ukrajinu raketama za protuzračnu obranu i protutenkovskim naoružanjem.

“Samo spominjanje nuklearnog oružja je apsolutno neodgovoran potez. On jako dobro opisuje gospodina Putina”, rekao je 74-godišnji Borrell.

Borrell tvrdi da bi se sukob mogao preliti na Moldaviju i Gruziju, gdje odcijepljene regije s ruskim stanovništvom već funkcioniraju kao države, ali bez međunarodnog priznanja. Smatra da bi do zaoštravanja moglo doći i na prostoru bivše Jugoslavije.

“Bojimo se da bi moglo biti još sukoba, primjerice na granici Moldavije ili da bi se ponovo moglo dogoditi nešto na Balkanu. To nas brine. Ili u Gruziji, gdje je Rusija već 2008. bila izvršila agresiju. Ja sam osobno zabrinut”, rekao je.

“Ovaj tjedan ću se približiti granici Moldavije i Ukrajine kako bi smo iskazali svoju zabrinutost i solidarnost s Moldavcima, a također i kako bismo izbliza vidjeli kako možemo pomoći valu izbjeglica koje dolaze i koje će dolaziti”, dodao je.

Osim najave financiranja oružja ukrajinskoj vojsci, EU je prethodno najavio zamrzavanja financijske imovine Rusiji a također i isključivanje njihovih aviokompanija iz zračnog prostora zemalja EU-a.

“Masovne sankcije tog financijskog tipa funkcioniraju dobro i funkcionirat će dobro. Zamrznut ćemo polovicu rezervi Ruske središnje banke, ne zato što ne želimo zamrznuti čitavu njenu imovinu, nego zato što se polovica nalazi u našem dohvatu. Ta polovica se nalazi u bankama zemalja okupljenih u skupini G7, a njenim zamrzavanjem ćemo zadati snažan udarac”, poručio je Borrell, koji se od prosinca 2019. godine nalazi na mjestu šefa diplomacije EU-a.

“To dakako ima i troškove (za nas), no spremni smo platiti taj trošak. Jer ako ne platimo sada taj trošak kako bismo zaustavili Rusiju, kasnije ćemo imati puno veći trošak”, napomenuo je.

EU namjerava zabraniti emitiranje glavnih ruskih državnih televizija koje se prate u svijetu, Russia Today i Sputnik TV, te njihovih podružnica.

Upitan o razlogu takvog, s aspekta slobode medija, kontroverznog poteza Borrell odgovorio kako ti mediji dezinformiraju javnost.

“To je trajni i kontinuirani izvor dezinformiranja. Putin ne želi osvojiti samo prostor nego i duh, mentalni sklop. Putem tih televizija se slijeva moćna poplava u komunikacijskom kanalu. Ondje se nalaze toksične laži. Ondje opravdavaju invaziju na Ukrajinu. Došao je trenutak da se izbjegne emisija informativnog smeća”, zaključio je.

UN: Pola milijuna izbjeglica, poginulo preko sto civila

Pola milijuna izbjeglica stiglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje od početka ruske agresije na tu zemlju u četvrtak, a poginulo je preko sto civila, objavile su u ponedjeljak agencije UN-a.

U izvješću koje su primile službe visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Filippa Grandija kaže se da je pobrojano 499.412 izbjeglica od kojih samo u Poljskoj 281.000.

Druga agencija UN-a, ona za ljudska prava, objavila je pak da su od početka ruske invazije na Ukrajinu do ponedjeljka registrirana 102 ubijena civila, od kojih 7 djece, kao i  304 ozlijeđenih.

Upozorila je da su stvarni brojevi vjerojatno znatno viši.

“Većina civila koji su poginuli bili su žrtve eksplozija sa širokim rasponom djelovanja, posebno teškog topništva, raketnih bacača i zračnih udara. Stvarni brojevi su, bojim se, znatno viši”, rekla je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet na otvaranju Vijeća za ljudska prava.

Počeli pregovori Rusije i Ukrajine

Pregovori Rusije i Ukrajine počeli su u ponedjeljak na bjeloruskoj granici, objavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.

Ukrajinsko izaslanstvo kojeg vode Podoljak i ministar obrane Oleksij Reznikov objavilo je uoči početka da će tražiti trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika s ukrajinskog teritorija.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije želio objaviti koja je ruska polazišna točka u razgovorima.

“Pregovarati se mora u tišini. Neću obznaniti naša stajališta”, rekao je na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak.

Ruska vojska poručila da civili mogu ‘slobodno’ napustiti Kijev

Ruska vojska u ponedjeljak je objavila da civili mogu “slobodno” napustiti Kijev, optuživši ukrajinske vlasti da ih koristi kao “živi štit”.

“Svi civili mogu slobodno napustiti grad autocestom Kijev-Vasilkiv, jugozapadno od glavnog grada”, rekao je na televiziji glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konačenkov.

Vlasti u Kijevu je optužio da nagovaraju civile da ostanu, kako bi im poslužili kao “živi štit” u srazu s ruskom vojskom.

Prema njegovim riječima, grad je u rukama “pljačkaša, lopova i nacionalista”.

Moskva nije do sada službeno objavila ofenzivu na ukrajinsku prijestolnicu, no ukrajinske snage se već nekoliko dana odupiru prodoru ruske vojske sa sjevera i sjeveroistoka, s teritorija susjedne Bjelorusije.

Konačenkov je u obraćanju također ukazao na “zračnu prevlast” iznad cijele Ukrajine nakon uništenja sustava protuzračne obrane Buk M-1, S-300 i pet borbenih zrakoplova.

Potvrdio je zauzimanje Berdianska, na jugu Ukrajine i dodao da Moskva “potpuno kontrolira zonu oko nuklearne centrale u Zaporožju”.

Osoblje nuklearke, rekao je, radi svoj posao na održavanju i kontroli postrojenja.

Na istoku Ukrajine, proruske snage su napredovale dodatnih 19 kilometara, rekao je Konačenkov.

Zelenskij: ‘Ruski vojnici, povucite se, EU hitno nas primite u članstvo’

Na svojoj Facebook stranici predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenskij objavio je najnoviju snimku u kojoj se obraća ruskim vojnicima, ali i Europskoj uniji. Zatražio je naime hitno članstvo u toj zajednici europskih država.

“Tražimo Europsku uniju da hitno primi Ukrajinu u svoje članstvo pod novom, posebnom procedurom. Siguran sam da je Ukrajina to zaslužila i da je to moguće”, rekao je.

S druge strane ruskim je vojnicima rekao da položće opremu i ostave oružje te da napuste Ukrajinu. “Ne vjerujte svojim zapovjednicima. Ne vjerujte svojim propagandistima. Spasite svoje živote”, zaključio je.

Podsjetimo, u tijeku su pregovori ruske i ukrajinske strane i to na bjeloruskoj granici, a ukrajinsko predsjedništvo priopćilo je kako traže trenutni prekid vatre te povlačenje ruskih vojnika.

NATO saveznici pojačavaju vojnu potporu Ukrajini

NATO saveznici opskrbit će Ukrajinu raketama za protuzračnu obranu i protutenkovksim naoružanjem, objavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na Twitteru u ponedjeljak, dodajući da je održao još jedan telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom.

“Upravo sam razgovarao s predsjednikom @ZelenskyyUa (Volodimirom Zelenskijem) i pohvalio ga za hrabrost naroda i oružanih snaga #Ukrajine”, kaže Stoltenberg u tvitu.

“#NATO saveznici pojačavaju potporu s raketama protuzračne obrane, protutenkovskim oružjem, kao i humanitarnom i financijskom pomoći”, napisao je glavni tajnik Saveza.

Kijev zahtjeva ‘trenutni’ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika

Ukrajinsko izaslanstvo stiglo je u ponedjeljak ujutro na mjesto pregovora s Rusijom kako bi zatražilo “trenutni” prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika, priopćilo je ukrajinsko predsjedništvo.

“Ukrajinsko izaslanstvo stiglo je u ukrajinsko-bjelorusko pogranično područje kako bi sudjelovalo u pregovorima”, navodi predsjedništvo.

“Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinskog teritorija”, stoji u priopćenju.

U izaslanstvu su, među ostalima, ministar obrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.

Petog dana svoje ofenzive Moskva je rekla da želi postići “sporazum” s Kijevom tijekom razgovora u ponedjeljak, dok se čini da njezina ofenziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.

“Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da trebamo postići sporazum, ali to mora biti u interesu obiju strana”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.

Vlasti u Kijevu pozvale građane da ne izlaze iz kuće dok se borbe nastavljaju

Gradske vlasti u Kijevu pozvale su građane da ne izlaze iz svojih domova osim u slučaju prijeke potrebe.

Borbe se i dalje vode u praktički svim dijelovima grada, navode vlasti u priopćenju podijeljenom u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ljudima je savjetovano da napuštaju domove samo kako bi nabavili zalihe hrane ili lijekove.

U nedjelju navečer bilo je relativno mirno u Kijevu, iako je bilo borbi s diverzantskim i izviđačkim skupinama.

Grad je uglavnom bio zauzet pripremama za obranu, stoji u priopćenju.

Trgovine i javni prijevoz otvoreni su ujutro, a vlakovi podzemne željeznice prometuju rjeđe nego inače.

Policijski sat ostaje na snazi ​​između 22 i 7 sati ujutro. Vlasti su također pozvale javnost na brigu o susjedima, posebice starijima i onima čiji članovi obitelji brane zemlju.

Također su zamolili javnost da pripazi na domove onih koji su napustili grad kako bi spriječili pljačku.

Rusi zauzeli dva manja grada, očekuju se pregovori

Ruska vojska zauzela je dva manja grada na jugoistoku Ukrajine u ponedjeljak, ali je naišla na žestok otpor drugdje. Na bjeloruskoj granici u međuvremenu se očekuje početak pregovora ruskog i ukrajinskog izaslanstva.

Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su ruske snage zauzele gradove Berdjansk i Enerhodar na jugoistoku. Tvrde da je pod njihovom kontrolom i nuklearka Zaporižja koja se nalazi u blizini, ali ukrajinska strana to negira.

U Kijevu je bila relativno mirna noć, a ujutro je nakon dva dana nakratko prekinut policijski sat što je građanima omogućilo da izađu iz skloništa, osvježe se i odu po namirnice.

Svi pokušaji ruskih snaga da zauzmu urbana središta odbijeni su.

Na bjeloruskoj granici sve je spremno za početak pregovora i samo se čeka da ondje stignu oba izaslanstva.

Ukrajinska delegacija stigla na pregovore

Ukrajinska delegacija stigla je na bjelorusko-ukrajinsku granicu kako bi sudjelovala u pregovorima s predstavnicima Ruske Federacije, priopćeno je iz kabineta predsjednika Ukrajine.

Produbljuje se izolacija Rusije dok se Ukrajina odupire invaziji

Politička i gospodarska izolacija Rusije produbila se u ponedjeljak dok njezine snage nailaze na snažan otpor u glavnom gradu Ukrajine i drugim gradovima u najvećem napadu na europsku državu od Drugog svjetskog rata.

Ruska ofenziva na Kijev se nastavlja

Ruska ofenziva na glavni grad Ukrajine Kijev nastavljena je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, priopćila je ukrajinska vojska.

Sjeverno od Kijeva ruska vojska pokušala je izgraditi pontonski most za prelazak preko rijeke Irpin, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske na Facebooku. Također je neuspješno pokušala zauzeti grad Irpin nedaleko od Kijeva, dodao je stožer.

Ruska novinska agencija Interfax izvijestila je da su ruske trupe napredovale iz južnog ukrajinskog grada Hersona prema Mikolajivu.

U međuvremenu, ukrajinske vlasti objavile su na Telegramu da je projektil pogodio stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Černihivu u blizini granice s Bjelorusijom.

Pojedinosti o vojnom razvoju događaja nisu se mogle neovisno provjeriti.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je o 352 smrtna slučaja civila, uključujući 14 djece, otkako je Rusija započela svoj napad u ranim jutarnjim satima u četvrtak. Još 1684 osobe, uključujući 116 djece, ranjene su do nedjelje navečer, prema podacima ministarstva.

Ukrajinska vojska priopćila je da su gubici ruske vojske do sada oko 4500 vojnika, te da su ruski helikopteri, tenkovi i druga vojna vozila uništeni.

Rusija je priznala da je među njenim vojnicima bilo mrtvih tijekom borbi u Ukrajini, ali nije dala broj.

U ponedjeljak bi se trebali održati mirovni pregovori između Moskve i Kijeva na granici s Bjelorusijom.

Nagađalo se da bi se Bjelorusija mogla službeno pridružiti ratu na strani Rusije, pošto je ukrajinska novinska agencija UNIAN izvijestila da su bjeloruski padobranci dobili naredbu za let u Ukrajinu, pozivajući se na informacije Andreja Strižaka iz bjeloruske nevladine organizacije Bysol.

Zapadne sile odgovorile su oštrim sankcijama, a američki predsjednik Joe Biden trebao bi u ponedjeljak telefonom razgovarati sa saveznicima i partnerima o najnovijem razvoju krize.

Von der Leyen: EU želi Ukrajinu u članstvu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju je izrazila nedvosmislenu potporu Ukrajini da postane članicom Europske unije, nazivajući zemlju koja je sada na udaru Rusije “jednom od nas”.

Von der Leyen je to izjavila u razgovoru za Euronews, nekoliko sati nakon što je 27-člana Unija odlučila po prvi put u svojoj povijesti isporučiti oružje zemlji u ratu.

“Doista, s vremenom, oni nam pripadaju. Oni su jedni od nas i želimo da uđu u blok”, rekla je Von der Leyen za Euronews.

Ukrajina, demokratska država s 44 milijuna stanovnika, izborila je neovisnost od Moskve 1991. godine raspadom Sovjetskog Saveza i nastojala se pridružiti zapadnom vojnom savezu NATO-a i EU, čemu se Rusija žestoko protivi.

Manje od četiri dana nakon što je počela, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je politički, strateški i gospodarski zajednički odgovor Zapada bez presedana u svom opsegu i koordinaciji.

Pregovori bi trebali početi u ponedjeljak ujutro

Očekuje se da će mirovni pregovori između izaslanstava kijevske i moskovske vlade oko ruske invazije na Ukrajinu započeti u ponedjeljak ujutro, prema izvješćima Ukrayinske Pravde i ruske novinske agencije TASS, prenosi dpa.

Pregovori su trebali početi u nedjelju, no TASS je citirao anonimni izvor koji kaže da su razlog odgode logistički problemi za ukrajinsko izaslanstvo.

Rusko izaslanstvo već je napustilo bjeloruski glavni grad Minsk i otputovalo na ukrajinsko-bjelorusku granicu, u blizini rijeke Pripjat, gdje bi, prema izvješćima, trebao biti održan sastanak.

Ukrajina je pristala pokrenuti mirovne pregovore s Rusijom u nedjelju, čak i dok su bitke bjesnile u ključnim gradovima, a ruski predsjednik Vladimir Putin podigao spremnost nuklearnih snaga.

“Ne vjerujem u rezultate ovog sastanka, ali pokušajmo”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

Švicarski predsjednik: Uvođenje sankcija Rusiji vrlo vjerojatno

Švicarski predsjednik Ignazio Cassis u nedjelju je rekao da je „veoma moguće” da će neutralna Švicarska slijediti primjer Europske unije te u ponedjeljak uvesti sankcije Rusiji i zamrznuti rusku imovinu.

Sedmeročlano Savezno vijeće Švicarske sastat će se u ponedjeljak i razmotriti preporuke odjela za financije i gospodarstvo, rekao je Cassis u intervjuu za švicarsku javnu televiziju RTS.

Upitan hoće li Švicarska, veliko financijsko središte, slijediti Europsku uniju i zamrznuti rusku imovinu, rekao je da je „veoma moguće da će vlada to odlučiti sutra”, no da ne može prejudicirati odluke koje još nisu donesene.

Cassis je rekao da se mora očuvati švicarska neutralnost i da je Švicarska spremna ponuditi svoje usluge za diplomaciju u slučaju da pregovori između ukrajinskih i ruskih dužnosnika na bjeloruskoj granici ne uspiju, odnosno da ne bude postignuto primirje.

„To nas ne sprečava u tome da stvari zovemo njihovim pravim imenom”, dodao je.

Švicarska je dvojila između iskazivanja solidarnosti sa Zapadom i održavanja svoje tradicionalne neutralnosti zbog koje vlada kaže da bi mogla biti potencijalni posrednik u pregovorima.

No, Švicarska se suočava s rastućim pritiskom da se nedvosmisleno svrsta na stranu Zapada protiv Moskve i da implementira sankcije Europske unije. Vlada je dosad samo rekla da neće dozvoliti da se Švicarska koristi kao platforma da se zaobiđu sankcije EU-a.

U najvećem mirovnom maršu u posljednjih nekoliko desetljeća, oko 20.000 ljudi prosvjedovalo je u subotu u glavnom gradu Bernu u znak podrške Ukrajini, a neki su prosvjednici kritizirali vladu zbog njene oprezne politike.

Cassis je u nedjelju rekao da će Ukrajinci koji bježe od sukoba biti dobrodošli „u tranzicijskom periodu” za koji se nadaju da će biti „najkraći moguć”.

‘Težak dan za ukrajinske obrambene snage’

Čelništvo ukrajinskih oružanih snaga objavilo je priopćenje na Facebooku.

“Danas je bilo teško vrijeme za obrambene snage Ukrajine. Okupatori nastavljaju granatiranje na gotovo svim frontovima. Zračne snage suprotstavljaju se agresoru i na nebu i na zemlji”, napisali su.

Navode i da se zračna postrojba u Vasiljkivu herojski brani te da je Ukrajina izvršila bombardiranje šest vojnih kolona okupatora.

Sjednica Opće skupštine UN-a o ruskoj invaziji na Ukrajinu

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvalo je za ponedjeljak izvanrednu sjednicu 193-člane Opće skupštine na kojoj će se razgovarati o ruskoj invaziji na Ukrajinu, dok zapadni saveznici pojačavaju diplomatsku kampanju za izolaciju Moskve.

Glasovanje 15-članog vijeća u nedjelju bilo je proceduralno tako da Rusija nije mogla staviti veto. Odluka o sazivanju sjednice Opće skupštine donesena je s 11 glasova za. Rusija je glasala protiv, dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani.

Ovaj potez uslijedio je nakon ruskog veta u petak na nacrt rezolucije Vijeća kojom bi se osudila invazija Moskve na Ukrajinu. Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su i tada suzdržani, a preostalih 11 članica glasalo je za.

Očekuje se da će Opća skupština glasovati o sličnoj rezoluciji već u srijedu, rekla je američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield. Nijedna zemlja nema pravo veta u Općoj skupštini UN-a.

Iako rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, one imaju političku težinu. Sjedinjene Države i saveznici vide akciju u Ujedinjenim narodima kao priliku da pokažu kako je Rusija izolirana zbog svoje invazije na susjednu Ukrajinu.

Opća skupština je u ožujku 2014., nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, sa 100 glasova prihvatila rezoluciju u kojoj je referendum o statusu Krima proglašen nevažećim.

O rezoluciji će se glasovati na kraju izvanredne sjednice, a riječ je o tek 11. takvom zasjedanju Opće skupštine UN-a od 1950. godine.

Vijeće sigurnosti također će se ponovno sastati u ponedjeljak na brifingu o humanitarnim potrebama civila u Ukrajini, koji su zatražile Francuska, Sjedinjene Države, Britanija, Norveška, Albanija, Irska i Meksiko. Bit će to peti sastanak Vijeća o Ukrajini u tjedan dana.

Rusija bi bila u poziciji da blokira taj potez ako želi. Vijeće ima pravo veta zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom, prenose RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
1 Views1 Views