Nedavna studija otkrila je da se koncentracija pesticida u svježem voću u 10 godina povećala se za nevjerojatnih 53 posto
Lora uzgaja nektarine, breskve i jagode. Cilj je postići eko proizvodnju, no još uvijek se bori s nametnicima.
“Tu posegnemo za konvencionalnim sredstvom, ali i tu biramo, reče naš narod, manje zlo, pa biramo sredstva koja imaju malu karencu”, rekla je Lora Mihaljević, vlasnica OPG-a u Vrgorcu, pišu RTL Vijesti.
To je najkraće vrijeme između prskanja do berbe. Iz ovog OPG-a cilj je zdravo i svježe.
“Zato što mi jedemo ono što dajemo kupcima, mi jedemo ono što će ljudi sutra jesti”, rekla je Mihaljević.
A da svježe u Europi nije uvijek zdravo pokazalo je devetogodišnje istraživanje provedeno na gotovo 100 tisuća uzoraka voća. Najviše kontaminirana pesticidima je kupina, zatim breskva i jagoda. Slijede ih trešnje i marelice.
U Laboratoriju za pesticide Zavoda Dr. Andrija Štampar ispituje se hrvatsko voće i povrće. Rezultati su, ističu, suprotni od onih općeuropskih.
“Taj trend je nekako konstantan stalno imamo nekih tri posto uzoraka kod kojih bi možda prešli maksimalno dozvoljene količine”, rekla je voditeljica Laboratorija za pesticide NZJZ-a Dr. Andrija Štampar, Gordana Jurak.
Ali Hrvati voće i povrće umjesto kod privatnih domaćih proizvođača najčešće kupuju uvozno u trgovinama.
“Kupuje se, ono jest lijepo ovako za vidjeti. Al kad vi dođete doma, gdje to može pomidora da stoji mjesec dana, a da je unutra zdrava. To nije prirodno”, rekla je Dubrovčanka Darinka Stojanović.
“Ja pokušavam što više domaćih pa i što više uzgajat tako da… A baš sad idem kupiti jer nemam što za ubrat”, kazao je Emilio Primić iz Dubrovnika.
Je li voće prskano ili ne – tvrde u laboratoriju, teško je prepoznati.
“Ako ima vidljivih tragova kao što su bijele mrlje, onda možda mogu dobiti neku sumnju, ali vrlo je teško vizualno ustanoviti da li ima pesticida ili ne”, rekla je Jurak. Zato je uvijek sigurnije birati sezonsko i domaće. Proizvođači će vam biti zahvalni, a i zdravlje isto.