U bazi podataka su se našle i fotografije profesionalnih fotografa s usluge ‘Adobe’, te s aplikacije ‘Dropbox’ i društvene mreže za profesionalce ‘Linked In’, pa čak i internih fotografija iz kompjuterskih sistema državnih organa
Google pretraga (Google search) trenutno ima indeksirano više od 136 milijardi fotografija. Ovo je, ipak, samo mali dio ukupnog broja fotografija na cijelom Internetu, budući da brojne aplikacije ne dozvoljavaju indeksiranje (uključivanje u pretragu) putem Googlea, piše Danas.hr.
Stručnjaci procjenjuju da se svakog dana na društvenim mrežama podjeli između 14.5 i 16 milijardi novih fotografija, te oko 150 tisuća sati novih video snimki. Uz to, podjeli se još oko tri milijarde postojećih fotografija, te oko 30 tisuća sati starih snimki.
Hakeri i fotografi
U ovo ne ulazi sadržaj s aplikacija poput TikTok-a, usluga za skladištenje “u oblaku”, različitih stranica za odrasle, te fotografija i snimkikoji se pošalju aplikacijama za sigurno dopisivanje (kao što su Telegram i Signal).
Najpopularnija aplikacija za slanje fotografija u svijetu je WhatsApp, koja je deo ‘ekosistema’ (app ecosystem) s Facebookom i Instagramom, a iza kojih stoji krovna kompanija “Meta”.
Svakako je ovaj “ocean informacija” izuzetno primamljiv i za hakere širom sveta. Hakerske grupe (od kojih su mnoge povezane i s velikim državama, poput grupe “Fancy Bear”) razvile su tzv. “web crawler” (internet pauk) softvere koji samostalno pretražuju svjetsku mrežu u potrazi za specifičnim fotografijama.
Ovaj maliciozni kompjuterski kod se može “fino podesiti” (fine code tuning) da traži fotografije točno određenih osoba, ili s točno određene lokacije. Većina današnjih digitalnih fotografija u sebi sadrži tzv. “Exif” informacije, koje pokazuju različite tehničke podatke o fotografiji.
Ako je fotografija napravljena smartfonom, obično njeni “Exit” podaci sadrže i lokaciju na kojoj je ona napravljena. Iako se ovo može isključiti i na smartfonima i na foto aparatima, većina korisnika i ne zna da ova opcija postoji.
Također, ostaje pitanje: što da naprave korisnici u slučaju kada je njihova mreža ili aplikacija “nedostupna”, ili kada nemaju pristup internetu? To ponovo cijelu stvar vraća na početak, i navodi korisnike da drže “lokalne kopije” svojih najbitnijih fotografija na lokalnim uređajima – računalu, laptopu ili smartfonu.
Ne treba podsjećati da su hakerski napadi u kojima se ukradu fotografije i velika povreda privatnosti. Prije nekoliko mjeseci, otkriven je do sada najveći hakerski napad, nazvan “MoaB” (Mother of all data Breaches, Majka svih krađa podataka). Otkriven je i dio gigantske baze podataka koju su napravili hakeri, a koja je sadržala najmanje 26 milijardi pojedinačnih osobnih informacija za oko 70 milijuna ljudi širom svijeta, od čega je oko 3 milijardi fotografija.
U bazi podataka su se našle i fotografije profesionalnih fotografa s usluge “Adobe”, te s aplikacije “Dropbox” i društvene mreže za profesionalce “Linked In”, pa čak i internih fotografija iz kompjuterskih sistema državnih organa nekoliko europskih zemalja, piše Danas.hr.
