‘Opasno je bilo sve, od početka požara. Što duže traje, što je više nosivi element izložen visokoj temperaturi, a bio je – to je izuzetno opasno’, navodi Uroš
Što čeka Vjesnikov neboder u budućnosti? Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, država kao većinski vlasnik s 61 posto udjela ima interes da se zgrada obnovi.
Ipak, konačna odluka bit će donesena tek kada se detaljno utvrdi kakvo je stvarno stanje konstrukcije te koliko su velika oštećenja nastala zbog dugotrajne izloženosti visokim temperaturama.
I dok svi govore o obnovi, prvi i najvažniji korak jest procjena sigurnosti objekta. Statičari su od samog početka na terenu i provode provjere – i radi planiranja obnove, i radi sigurnosti vatrogasaca koji su unutra gasili požar. Isprva se tvrdilo da statika nije ugrožena. No poslijepodne je došlo do preokreta: vatrogasci su prijavili zvukove pucketanja u unutrašnjosti, nakon čega su statičari zaključili da zgrada ipak nije sigurna.
Statičar o pucketanju
Statičar Mario Uroš iznio je dodatna pojašnjenja. “Zgrada je sigurno pretrpjela štetu tijekom dugotrajnog požara u kojem su vladale vrlo visoke temperature. Tada dolazi do slabljenja nosive strukture, pa konstrukcija više nije onakva kakva je bila prije požara. Ključno je utvrditi koliki je opseg oštećenja, na kojim se točno dijelovima nalazi te koliko je dugo bila izložena takvim temperaturama”, ističe Uroš.
Na pitanje postoji li mogućnost urušavanja, odgovara: “To još ne možemo sa sigurnošću tvrditi, ali pucketanje u konstrukciji i činjenica da su vatrogasci napustili neboder sasvim su uobičajene reakcije i upozorenja. Kada se razviju ekstremno visoke temperature, materijali se šire i dolazi do neuobičajenih naprezanja u konstrukciji. Nakon što se požar ugasi, slijedi hlađenje – proces u kojem se materijal pokušava vratiti u početno stanje.”
Uroš dodatno objašnjava: “Materijal je, barem na mikrorazini, popucao, a tijekom hlađenja može pucati još više jer armatura i beton ne reagiraju jednako. Zbog toga se može javiti opasnost od iznenadnih urušavanja ili lokalnih oštećenja. U takvim uvjetima svakako se preporučuje da se ne boravi u zgradi dok se temperatura potpuno ne stabilizira.”
Zanimalo nas je kad bi to moglo biti, na što je statičar rekao: “Pretpostavljam da će tijekom sutrašnjeg dana situacija biti normalna. Tada ćemo ponovno izaći na teren, zgradu, pregledati strukturu – prvenstveno stupove, onda grede i ploče. Vidjet ćemo o čemu se radi, u kakvom su stanju elementi. Ne znači da su jako loši, ali naravno da su doživjeli oštećenja. Pitanje je kolika”.
Sigurnosni koridori
Na pitanje je li sadašnje razdoblje najkritičnije za stabilnost zgrade gospodin Uroš odgovara: “Opasno je bilo sve, od početka požara. Što duže traje, što je više nosivi element izložen visokoj temperaturi, a bio je – to je izuzetno opasno. Druga faza je isto tako opasna, budući da ljudi misle da nema potrebe za brinuti, ali zapravo ima – dok se temperatura ne izjednači.”
Nastavlja pojašnjavati sigurnosne rizike: “Što se tiče naglog urušavanja, naravno da su to spekulacije i da se o tome ne može pričati, ali prvi smo inzistirali i napravili s vatrogascima sigurnosne koridore i perimetar oko zgrade, u kojem su ljudi manje-više sigurni. Zabranjeno je zadržavanje, čak ne samo običnih građana, nego vatrogasaca i stručnih službi kojima je zabranjeno doći na to područje, ne samo radi urušavanja zgrade nego i predmeta koji mogu pasti i padaju sa zgrade – stakla, dijelovi fasada. To je izuzetno opasno.”
Na pitanje je li vjerojatnija obnova ili rušenje, Uroš kaže: “To je nemoguće reći, svaka se zgrada može obnoviti, ali pitanje je koliko je to ekonomski isplativo, koliko će vremena trebati i što je u interesu onoga čija je zgrada”, prenosi Danas.hr.
