Iako ističu kako se podaci tek obrađuju i županije su u različitim fazama provođenja testiranja, kažu i da se do sada pokazalo da je veći broj djece je u kontinentalnim županijama s povišenim kolesterolom
‘S obzirom da su to preliminarni podaci i nisu sva djeca obavila ni sistematski ni kolesterol, ne možemo reći hoće li ti podaci i ostati takvi – međutim dosta jesu – porazni”, komentira za RTL Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Gotovo 23 000 budućih prvašića već je provjeren kolesterol, a rezultati su alarmantni, prenosi Danas.hr Testiranje je pokazalo da 88 posto učenika, odnosno njih više od 20 000 ima kolesterol do pet. Iznad pet do 6, odnosno povišen je 10 posto učenika – njih više od 2000. Ukupni kolesterol iznad šest ima jedan posto učenika – njih 308.
Djeca pomažu dijagnosticirati obitelj
Za one koji su povišeni – slijedi daljnja obrada, ali će isto tako uključiti i članove njihove obitelji.
“U toj populaciji s ukupnim kolesterolom iznad 6 neće svi imati porodičnu hiperkolesterolemiju, nego ćemo mi po našem dogovorenom protokolu dovršiti dijagnostičku obradu do kraja. Kod neke ćemo dokazati da je imaju, a dugi neće imati porodičnu hiperkolesterolemiju”, govori Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Pojašnjava – riječ je o nasljednoj metaboličkoj bolesti koja može imati opasne posljedice. “Dugotrajna izloženost povišenim vrijednostima kolesterola implicira prijevremeni nastanak kardiovaskularnih bolesti uključujući infarkt miokarda i uključujući moždani udar i sve druge komplikacije arterosklerore”, dodaje Miličić.
Kada se otkrije povišen kolesterol dijete se šalje pedijatru.
Kod pedijatrice Mirjane Kolarek- Karakaš jedna djevojčica s kolesterolom se približila gornjoj granici. “Osobe odrasle koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi su 20 puta u većem riziku od takvih ishoda, a gotovo svaki četvrti može umrijeti prije 50. godine života”, govori ona. Uz nasljeđe utječe način prehrane i fizička aktivnost – zato će dobiti savjete.
Neke županije pri kraju, druge tek obrađuju podatke
“Po županijama je zapravo nezahvalno sad govoriti jer dio županija je skoro pri kraju sa sistematskim, dio još nije pa će se isto stvari mijenjati. Ono što sam analizom podataka vidjela – veći broj djece je u kontinentalnim županijama: Slavonija i Sisačko-moslavačka županija”, govori Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Konačni rezultati bit će poznati početkom srpnja. Iduće godine pilot projekt postaje nacionalni i Hrvatsku će smjestiti među manje od pet europskih zemalja koje ga provode.