Cijene robe široke potrošnje i usluga razlikovale su se diljem Europe
Eurostat je objavio najnoviju analizu cijena robe i usluga široke potrošnje u Europskoj uniji (EU), fokusirajući se na indekse razine cijena koji omogućuju usporedbu cijena između zemalja u odnosu na prosjek EU-a.
Podaci se temelje na istraživanju cijena više od 2.000 proizvoda i usluga široke potrošnje tijekom 2024. godine u 36 europskih država uključenih u program pariteta kupovne moći (PPP) Eurostata i OECD-a. Među njima su 27 zemalja članica EU-a, tri zemlje EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska) te šest zemalja kandidatkinja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).
Analiza je pokazala značajne razlike u cijenama diljem Europe tijekom 2024. godine. Danska je zabilježila najviše cijene, 43 posto iznad prosjeka EU-a, dok je Bugarska bila najjeftinija, 40 posto ispod prosjeka Unije. Najveće razlike među zemljama EU-a zabilježene su kod alkohola i duhana. Irska je bila najskuplja s cijenama na 205 posto prosjeka EU-a, što je gotovo tri puta više od Bugarske, gdje su cijene iznosile 69 posto prosjeka.
Kategorija restorana i hotela pokazala je drugu najveću razliku u cijenama. Danska se ponovno istaknula kao najskuplja, s cijenama na 148 posto prosjeka EU-a, dok je Bugarska bila najjeftinija, s cijenama na 53 posto prosjeka.
Razumijevanje razlika u razinama cijena važno je za usporedbu ekonomskih pokazatelja poput bruto domaćeg proizvoda (BDP), jer više relativne cijene mogu stvoriti dojam da je gospodarstvo zdravije nego što je u stvarnosti. Praćenje razlika u cijenama također je ključno za analizu razvoja jedinstvenog tržišta EU-a za robu i usluge.
Visina cijena hrane, pića, duhana, odjeće i obuće
Među zemljama EU-a, Luksemburg prednjači po cijenama hrane i bezalkoholnih pića, Irska po alkoholnim pićima i duhan, dok je Danska najskuplja za odjeću i obuću. Ako se promatraju sve 36 zemalja, Švicarska ima najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića te odjeće, Island je najskuplji za alkoholna pića i duhan, dok Danska ponovno vodi po cijenama obuće.
S druge strane, najniže cijene hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana zabilježene su u Sjevernoj Makedoniji, Turska je najjeftinija za odjeću, dok Bugarska bilježi najniže cijene obuće. Među zemljama EU-a, Rumunjska je najpovoljnija za hranu i bezalkoholna pića, a Bugarska za preostale tri kategorije – alkoholna pića, duhan te odjeću i obuću.
Najveće razlike u cijenama uočene su kod alkoholnih pića i duhana, što se uglavnom pripisuje znatnim razlikama u oporezivanju ovih proizvoda u 36 zemalja.
U tablici ispod prikazani su indeksi razina cijena za četiri kategorije roba i usluga široke potrošnje: hranu i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duhan, te odjeću i obuću.
Cijene energije, namještaja, kućanskih uređaja i elektronike
Razine cijena znatno se razlikuju među prikazanim skupinama proizvoda, a najviše varijacije primjećuju se kod električne energije, plina i ostalih goriva. Među svim 36 zemalja sudionica, Njemačka je najskuplja, dok je Turska najpovoljnija. U okviru EU-a, Mađarska bilježi najniže cijene energije.
Za preostale tri kategorije iz tablice disperzija cijena je znatno manja, osobito kada je riječ o potrošačkoj elektronici unutar EU-a.
Malta prednjači po cijenama namještaja i opremanja te kućanskih aparata, dok Finska ima najviše indekse cijena za potrošačku elektroniku. S druge strane, najniže cijene za ove tri skupine zabilježene su u Bugarskoj, Litvi i Italiji. Ako se promatraju sve sudionice istraživanja, Malta je ponovno najskuplja za namještaj i opremanje, dok Albanija vodi po cijenama kućanskih aparata i potrošačke elektronike. Najpovoljnije zemlje su Sjeverna Makedonija za namještaj, Litva za kućanske aparate te Turska za potrošačku elektroniku.
Razine cijena za osobnu prijevoznu opremu, prijevozne usluge, komunikacije, restorane i hotele
U nastavku je usporedba indeksa cijena za opremu za osobni prijevoz, transportne usluge, komunikaciju, restorane i hotele.
Razine cijena za opremu za osobni prijevoz nisu izrazito različite. U EU-u se ističe Danska s visokim indeksom cijena u ovoj kategoriji, što je posljedica visokih poreza na automobile, dok je najniža razina cijena u Slovačkoj. Među svih 36 zemalja, Turska bilježi najviši indeks, a najpovoljnije cijene nalaze se u Sjevernoj Makedoniji.
Znatno veće razlike u cijenama primjećuju se kod tri kategorije usluga – prijevoznih usluga, komunikacija te restorana i hotela. Usluge općenito pokazuju veću disperziju cijena nego roba, što je povezano s većim udjelom rada u njihovoj cijeni i velikim razlikama plaća među zemljama.
Kad je riječ o prijevoznim uslugama, Island prednjači s najvišim cijenama među svim zemljama, dok je u EU-u najskuplja Danska. Najniže cijene zabilježene su u Sjevernoj Makedoniji, a među zemljama EU najjeftinija je Bugarska.
Švicarska bilježi najviše cijene u kategoriji komunikacija među svih 36 zemalja, dok je najniža razina cijena u Rumunjskoj. Za restorane i hotele, Švicarska se ponovno ističe kao najskuplja, dok je najpovoljnija Sjeverna Makedonija, a u okviru EU-a najviše cijene bilježi Danska, a najniže Bugarska.
Kako stoji Hrvatska?
Prema podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj nalaze se iznad prosjeka EU, s indeksom od 103,7 posto. U toj kategoriji skuplji smo i od Njemačke (102,7 posto) te od susjedne Slovenije (100 posto). S druge strane, alkohol, duhanski proizvodi i odjeća bilježe cijene ispod prosjeka Unije, a Slovenci su u tim kategorijama samo neznatno skuplji. Obuća je tek nešto iznad prosjeka (100,9 posto), ali i dalje skuplja nego u Njemačkoj ili Sloveniji.
Podaci također pokazuju da su kućanski aparati u Hrvatskoj nešto skuplji od prosjeka EU-a (102,1 posto), kao i elektronika, dok su energija i namještaj nešto povoljniji u usporedbi s ostatkom Unije. Napominje se da je energija znatno skuplja u Njemačkoj.
Što se tiče usluga, komunikacije su u Hrvatskoj skuplje od prosjeka EU, dok restorani i hoteli bilježe niže cijene, s indeksom od 95,4 posto.
Što su indeksi razine cijena?
Rezultati ovih istraživanja prikazani su kroz indekse razine cijena. Indeksi razine cijena predstavljaju omjere pariteta kupovne moći (PKM) i tečajeva te omogućuju usporedbu cijena između zemalja u odnosu na prosjek Europske unije. Ako je indeks veći od 100, zemlja je relativno skuplja u usporedbi s prosjekom EU, dok indeks manji od 100 pokazuje da je zemlja relativno jeftinija od prosjeka. Prosjek EU računa se kao ponderirani prosjek nacionalnih indeksa, pri čemu su ponderi rashodi iz nacionalnih računa.
Važno je napomenuti da indeksi razine cijena nisu namijenjeni strogoj rang-listi zemalja. Oni prvenstveno služe kao pokazatelj približne razine cijena u pojedinoj zemlji u usporedbi s drugima, posebno kada su razlike između zemalja male, prenosi Danas.hr.
