Mante, poznate i kao morski vragovi, veličanstvene su životinje koje mogu biti široke do sedam metara i teške više od dvije tone
Tijekom lova na tune u akvatoriju kod Žirja, poznatom vodičkom tunolovcu Antonu Roci na udicu se zakačila, kako ju je sam opisao, “velika beštija”.
Riječ je o manta raži, kojih prema Rocinim riječima posljednjih 20 dana u Jadranu ima iznimno mnogo. Posadi njegova broda Bakul ovo je već druga manta koju su ulovili.
Izvlačenje velike morske životinje zahtijevalo je mnogo truda i opreza kako bi ostala neozlijeđena. Nakon dugotrajne i iscrpljujuće borbe, manta je vraćena u more bez ozljeda.
“Borili smo se sat i po vremena i neozlijeđenu je pustili nazad u more. Manta je zaštićena vrsta i u Jadranu je prisutna od pamtivijeka, ali ove godine je u okolici Žirja ima puno”, zaključio je Roca.
Mogu biti široke do sedam metara
Prema istraživanju IFLSciencea, manta raže imaju najveći mozak među svim oceanskim ribama. Mogu prevaliti velike udaljenosti, a morem se kreću klizeći u potrazi za planktonom, piše DailyStar.
Mante, koje se nazivaju i morskim vragovima, impresivne su životinje koje mogu doseći širinu od sedam metara i težiti više od dvije tone. Prepoznatljive su po velikoj, plosnatoj glavi, dvjema trokutastim prsnim perajama i dugom, tankom repu. Najčešće obitavaju u toplim i plitkim vodama, gdje se hrane planktonom i malim rakovima, piše UniProyecta.
Ipak, ovo nije prvi put da Roca iz morskih dubina izvlači ono što bi se moglo nazvati “nemanima”.
Prošle godine objavili smo još jednu njegovu nevjerojatnu priču, također iz akvatorija kod Žirja. Tada je doživio susret koji je usporedio s prizorima iz filma Ralje.
Morski pas mu prepolovio tunu
Roca je uspio uloviti tunu tešku oko 30 kilograma, no tijekom izvlačenja ulova iz mora pojavio se morski pas , zgrabio je tunu i gotovo je odmah prepolovio.
Drama time nije završila. Umjesto da s plijenom ode, morski pas počeo je kružiti oko Rocina broda Bakul i gristi ga. Kada su ribari pokušali iz mora izvući još jednu tunu, mako je krenuo i prema tom ulovu.
Roca je tada rekao da tijekom svih godina koje je proveo na moru nikada nije doživio niti vidio nešto slično. Morski pas i dalje je kružio oko broda, zbog čega su se ribari na kraju morali udaljiti oko pola milje.
Morski pas s ozljedama
Na tijelu životinje bile su vidljive i posljedice prijašnjih susreta s ljudima. Imala je stare ozljede, a mreža joj se zaplela oko tijela i već se urezala pod kožu. U ustima su joj se nalazile i dvije udice.
Stručnjak za morske pse Pero Ugarković tada je procijenio da životinja najvjerojatnije nije bila velika četiri do pet metara, kako su ribari u prvi trenutak mislili. Ipak, istaknuo je da je riječ o najvećem primjerku makoa koji je do tada vidio u Jadranu. Prema njegovoj procjeni, odrasla jedinka mogla je biti stara između 20 i 30 godina.
Mako je prirodni stanovnik Jadrana, ali danas se susreti s ovom vrstom bilježe vrlo rijetko. Ugarković je objasnio da je intenzivan ribolov doveo do značajnog smanjenja brojnosti morskih pasa. Od 1974. do 2014. godine u Jadranu nije službeno zabilježen nijedan susret s makoom, iako to ne znači da tih životinja u tom razdoblju nije bilo.
Iako mako može predstavljati opasnost, napadi na ljude iznimno su rijetki. Ugarković je upozorio da se životinju tijekom susreta ne smije provocirati ni hraniti, kao ni dovoditi u situaciju da se osjeća ugroženo.
Snimka nastala kod Žirja pokazala je i kako se ponašanje morskog psa može promijeniti kada osjeti plijen. Prema Ugarkovićevu mišljenju, upravo je prisutnost hrane vjerojatno potaknula morskog psa da nakon tune krene i prema brodu, prenosi Danas.hr.
