Razlog za uvođenje novog sustava su zabrinjavajući podaci o tjelesnoj težini i nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti djece i mladih
Praćenje zdravlja učenika postaje dio e-Dnevnika! Uz školske ocjene ubuduće će se sustavno bilježiti i podaci o tjelesnoj snazi i kondiciji djece. Namjera je pravodobno uočiti moguće zdravstvene poteškoće i pridonijeti zdravijem odrastanju. Razlog za ovu promjenu posebno je zabrinjavajući podatak da je Hrvatska među četiri europske zemlje s najvećim udjelom djece s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom.
Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Upravo zato u školama se uvodi detaljnije praćenje tjelesnog razvoja i fizičke spremnosti učenika, a rezultati mjerenja unosit će se u e-Dnevnik. Glavni je cilj na vrijeme uočiti potencijalne zdravstvene rizike.
Tijekom nastave Tjelesne i zdravstvene kulture učenicima osnovnih i srednjih škola mjerit će se visina, težina, opseg struka i snaga stiska šake. Osim toga, provjeravat će se i njihove motoričke sposobnosti kroz skok u dalj iz mjesta, trčanje na 4×10 metara te progresivno trčanje.
Testiranja će se održavati dvaput godišnje, na početku i završetku školske godine. Uvođenje ovakvog sustava potaknuli su zabrinjavajući pokazatelji o tjelesnoj težini djece i mladih te njihovoj nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, preporuku o najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno ispunjava tek manji dio adolescenata.
Podaci HZJZ-a
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da preporučenih 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno ostvaruje 26 posto djevojčica i 31 posto dječaka u dobi od 11 godina. Situacija je još nepovoljnija među 15-godišnjacima, gdje se preporuke pridržava svega 15 posto djevojčica i 25 posto dječaka.
S druge strane, među osmogodišnjacima je 72 posto dječaka i 64,5 posto djevojčica koji se sportom ili plesom bave najmanje dva sata tjedno. Unatoč tome, Hrvatska se nalazi među četiri zemlje europske regije Svjetske zdravstvene organizacije s najvećim udjelom djece koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Istraživanje CroCOSI pokazalo je da se s tim problemom suočava 36,1 posto osmogodišnjaka.
“Mi danas imamo situaciju da sve više ima dijabetesa u osnovnim školama, to nikad prije nije bilo. Smatramo jednim velikim iskorakom u pravcu bolje prevencije zdravlja i rizika koje nosi sve to vezano uz nekretanje i prehranu, da bolje i objektivnije pratimo što se događa kod djece”, ističe Mario Bajić, savjetnik dekana Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pokretači inicijative za uvođenje ovakvih mjerenja bili su kineziološki fakulteti u Hrvatskoj, dok je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih zadužilo CARNET za izradu tehničkog rješenja koje će omogućiti evidentiranje rezultata u e-Dnevniku.
Stručnjaci: Dva sata TZK-a nisu dovoljna
Unos i uvid u podatke o svakom učeniku zasebno omogućen je nastavnicima Tjelesne i zdravstvene kulture. S druge strane, učenici i njihovi roditelji trenutačno nemaju mogućnost pristupa tim informacijama putem vlastitih sučelja e-Dnevnika. Iz CARNET-a navode kako je ova funkcionalnost dostupna od školske godine 2024./2025., a nastavnicima omogućuje i praćenje rezultata na razini cijelog razreda.
U budućnosti bi i roditelji trebali dobiti mogućnost uvida u prikupljene podatke, posebno u slučajevima kada rezultati pokažu da je potreban liječnički pregled. Važno je istaknuti da se mjerenja provode pojedinačno, bez prisutnosti ostatka razreda.
Stručnjaci upozoravaju kako dva obvezna sata Tjelesne i zdravstvene kulture tjedno nisu dovoljna da bi djeca zadovoljila svoje potrebe za kretanjem. Zbog toga savjetuju više zajedničkih fizičkih aktivnosti, češći boravak u prirodi te ističu važnost roditelja kao uzora djeci.
Prekomjerna tjelesna težina nije isključivo estetsko pitanje, već može povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti srca i masnu jetru.
Sustavno praćenje tjelesnog razvoja u školama trebalo bi omogućiti pravodobno prepoznavanje mogućih odstupanja. Ipak, temelji zdravog načina života grade se svakodnevno, kroz navike koje djeca usvajaju i u školskom okruženju i u vlastitom domu, prenosi Danas.hr.
