Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u RTL Direktu analizirala je odnos SAD-a prema Ukrajini, ali i situaciju u Srbiji nakon pobjede studentske liste
Urednica i voditeljica RTL Direkta Mojmira Pastorčić razgovarala je s bivšom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić o američkom odnosu prema Ukrajini, aktualnim događanjima u Srbiji te izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Čuli smo Putina kako hvali Elona Muska i naziva ga genijem. Biste li rekli da je sudbina Ukrajine u njegovim rukama?
Ne bih rekla. On ima ogroman utjecaj, ali mislim da sudbina Ukrajine nije u njegovim rukama. Može jako otežati život u Ukrajini i izazvati smrt dodatnog broja Ukrajinaca, ali sudbina Ukrajine nije u njegovim rukama.
To na neki način pokazuje zašto je tako opasno, odnosno, rekla bih, nedopustivo da jedan čovjek, jedna kompanija ili nekoliko ljudi i nekoliko kompanija imaju takav utjecaj i praktički monopol na neke aspekte ljudskog života na Zemlji.
U ovom slučaju riječ je o komunikaciji, koja je postala jedan od najvažnijih aspekata ljudskog života. Nedopustivo je da netko ima takav utjecaj da može jednim potezom ruke, metaforički rečeno, paliti i gasiti ono što znači zaštitu jedne zemlje i mogućnost da se Ukrajina obrani od ruske agresije.
Sjećam se, još davno, kada se počeo pojavljivati, Elon Musk zapravo je stekao golemo bogatstvo, u prvom redu kroz državne ugovore s američkom državom. Jako je puno profitirao upravo od tih velikih državnih ugovora.
Magazin The Atlantic povezao je sve što se dogodilo, uključujući i to da je Musk ograničio Starlink, zbog čega su se Ukrajinci našli u panici. Biste li rekli da su se tim potezom Amerikanci jasno svrstali na stranu Rusije, odnosno agresora?
Rekla bih da je to 8659 put da su se Amerikanci, odnosno Trumpova administracija i pridruženi članovi, među kojima je i Elon Musk, vrlo čvrsto svrstali uz Putina. Oni jesu Putinovi saveznici, kao što je i Putin njihov saveznik. Mislim da o tome već dugo nema nikakve sumnje i da se to vrlo jasno vidi.
Međutim, Trumpu je sada kao da je malo popustila samokontrola. Počeo je javno govoriti o odnosu prema Ukrajini, a de facto je skinuo sankcije Rusiji na naftu i dizel koji Americi. Ali to je učinio Putinu. To za Ameriku uopće nije važno, važno je samo za Rusiju.
Znači, nema sumnje – Trump i Putin su saveznici?
Nema apsolutno nikakve sumnje da su Trump i Putin saveznici. U tim uvjetima mi sada gledamo Ukrajinu, koja je prva točka obrane Europe.
I Trump i Putin mrze Europsku uniju, što vrlo javno iznose i o čemu govore. Međusobno se hvale, a Elon Musk je zajedno s Peterom Thielom i još nekoliko ljudi dio skupine koju nazivaju tech bros, odnosno tehnološkom braćom.
Riječ je o pristalicama autokracije. Ti dečki iz Silicijske doline, među kojima su Musk, Thiel, Zuckerberg i drugi, krenuli su od ideje da bi ljudi poput njih trebali vladati svijetom, i to svakako autokratski, s velikim prezirom prema građanima i instituciji građanina, odnosno čovjeku koji sa sobom nosi ljudska i građanska prava.
Što se njih tiče, to su obične gluposti. Ljudi poput njih, moćni, snažni i bogati, trebali bi vladati svijetom. To se sviđa Putinu, kao što znamo, jer on to već radi, a jako se sviđa i Trumpu, koji to pokušava raditi.
Biste li sve što se događa u Americi i svrstavanje na stranu Rusije povezali s izborima koji ih čekaju sutra? Kakve rezultate očekujete i kako bi nakon njih mogao izgledati ostatak Trumpova mandata?
Po svemu što se vidi iz anketa i svih ispitivanja javnog mišljenja, demokrati bi trebali pobijediti u Kongresu, a vrlo je moguće da dobiju većinu i u Senatu.
Američki parlament je dvodoman. Čine ga Kongres i Senat. Cijeli Kongres, odnosno svih 435 zastupnika, bira se svake dvije godine. Senat ima 100 senatora, a svake dvije godine bira se jedna trećina, tako da se ove godine, odnosno sutra, bira 35 senatora.
Većina u Senatu znači 51 senator. To nije dovoljno da se neke stvari potpuno preokrenu, ali jest dovoljno da se zaustave i uspore neki Trumpovi potezi.
Očekujete promjenu?
Očekujem da će demokrati dobiti Kongres, a ako budemo imali malo sreće, dobit će i Senat.
Zašto kažem ako budemo imali malo sreće? Američki izbori jedni su od onih na kojima pravo glasa imaju samo američki državljani, ali odluke koje donosi američka politika razbijaju glavu cijelom svijetu. Dakle, to su izbori na kojima mi kao hrvatski državljani nemamo pravo glasa, ali ćemo trpjeti posljedice i rezultate tih izbora.
Vratimo se još na Muska i Starlink. Koliko je to što se dogodilo upozorenje za Europu?
Mislim da je to pitanje života i smrti za Ukrajinu, iako je vrlo značajno i to što su se počele organizirati europske i kanadske snage kako bi se napravila alternativna komunikacijska mreža. Kanadski premijer Mark Carney o tome je javno govorio.
Za to treba vremena, ali ni Europa ni Kanada nisu bez satelita. Nemaju takvu mrežu kakvu ima Musk, naravno, i u tome mu nitko nije ravan.
Ali mislim da su sve to znakovi da trebamo početi stajati na vlastitim nogama, okrenuti se oko sebe, tražiti nove saveznike i stvarati vlastita jamstva, odnosno jamstva svoje suverenosti i slobode.
Srbija nakon studentske pobjede
Prošlo je tjedan dana od povijesnog trijumfa studentske liste u Srbiji. Kako ste vi to doživjeli? Je li Srbija sada slobodna i mislite li da s ovom promjenom ima bolju budućnost?
Ima apsolutno puno, puno bolju šansu. S prethodnom vlašću Srbija nije imala šansu. Tonula je sve dublje i bilo tko tko se tome veselio bio je vrlo kratkovidan, da tako kažem.
Imati zemlju s mnogo ljudi u našem izravnom susjedstvu, koja ima, da budem pristojna, antagonističke stavove prema nama, koja je autokracija i zarobljena država, naprosto je užasno opasno za nas. Imati normalnu, polako razvijajuću se demokraciju svakako je puno bolje, u prvom redu za Srbiju, ali i za sve nas.
Očito je studentska lista morala okupiti sve moguće ljude – i demokrate i nacionaliste, i mlade i stare, i ruralne i urbane, i obrazovane i neobrazovane – kako bi dobila taj momentum da uspije smijeniti tako ukorijenjenu vlast kao što je bila Vučićeva.
Jedna od taktika bila je ta da se nitko ne ističe kako Vučić ne bi mogao usmjeriti svoje huškačke medije na tu osobu i diskvalificirati je.
Sada se počinje profilirati nekoliko ljudi. Među njima je i Dejan Šoškić, profesor ekonomije i ekonomist koji je od 2010. do 2012. bio guverner Narodne banke Srbije. On je danas, između ostalog, dao intervju u crnogorskoj Pobjedi koji svima preporučujem da pročitaju.
Govori o Srbiji koja doslovno više nije destabilizator regije, o Srbiji koja se koncentrira na obrazovanje, znanost i svoje mlade ljude te gradi institucije. Ne kažem da će se to dogoditi preko noći.
Može li se to dogoditi?
Ne samo da se može dogoditi nego je očito da je to ideja nekih od vodećih ljudi te liste. To bih od srca poželjela Srbiji, a bome i nama, prenosi Danas.hr.
