Prosječnih 8833 kuna dobiva 143 akademika, a 5747 kn uzima čak 71.180 branitelja
Ima tih dana kad je u Saboru tiho. Jako tiho. Jedan siječanjski dan 2012. bio je takav jer 46 zastupnika pohitalo je u mirovinu. Iz koje su se već sutradan vratili, ali s ugrabljenim pravom za povlaštenu, saborsku mirovinu.
“Ja niti nisam razmišljao to učiniti, ali kad sam vidio koji je stampedo bio, njih pedesetak, onda sam mislio zar ću ja stvarno jedini u ovoj zemlji biti naivac”, rekao je tada Damir Kajin, bivši saborski zastupnik IDS-a.
Kajin i njegovi kolege, Adlešić, Čehok, Biškupić, Friščić, Jarnjak i mnogi drugi, samo su se priključili 175 tisuća ljudi u Hrvatskoj koji primaju povlaštene mirovine, koje se službeno zovu mirovine prema posebnim propisima.
Za njih ove godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mora osigurati 6 milijardi kuna.
Najizdašnije mirovine u iznosu od 9775 kuna dobiva 668 bivših saborskih zastupnika, članovi prijašnjih Vlada i sudaca Ustavnog suda. Prosječnih 8833 kuna dobiva 143 akademika, a 5747 kn uzima čak 71.180 branitelja. Ostatak je tu za ostale, primjerice – rudare, radnike izložene azbestu ili mornare. Mnogo različitih kategorija dobiva povlaštene mirovine, a jasno je kako ne bi svi trebali biti u istom košu. Kada je bio ministar, Mirando Mrsić je donio zakon koji je spriječio bar to da se gomila broj saborskih zastupnika koji dobivaju privilegije poput rudara.
“Nema više povećanja broja mirovina niti saborskih, nema povećanja mirovina niti koje su vezane uz sudjelovanje u NOB-u, domovinskoj vojsci, nema povećanja mirovina vezanih za rad u ugljenokopima. Jedino što će se u budućnosti mijenjati je povećanje broja braniteljskih mirovina. To je trebala vlada HDZ-a zaustaviti.”
Mrsić najavljuje i navalu od oko 10.000 novih braniteljskih mirovina, što bi sustav moglo jako ugroziti. 6761 pripadnik HVO-a također je prije dvije godine dobio pravo na povlaštenu mirovinu od gotovo 3 tisuće kuna. To je u vrijeme kad mu se tresla stolica Andrej Plenković obećao Željku Glasnoviću u zamjenu za njegovu ruku.
“Mi smo 2013. vrlo jasno ukazali da bi taj dio trebao biti van mirovinskog sustava Hrvatske, već da bi trebao pripasti sustavu Bosne i Hercegovine, međutim ministar Medved je zaključio drugačije.”
Posljednjih se dana mnogo govori o tome do kad ćemo raditi, skupljaju se potpisi za referendum, ali brojke su iz dana u dan sve gore. Prosječni radnik danas je star skoro 44 godine – puno previše, što je znak kako kao nacija starimo. Svakim danom sve manje ljudi puni blagajnu iz koje se namiruju mirovine.
“S daljnjim prevelikim mirovinskim izdacima, to će biti teško financijski održivo.”
Predrag Bejaković dobro je upoznat s financijskim zdravljem zemlje – previše povlaštenih mirovina samo su jedan od onih teških utega koje se Vlada ne usudi dirati niti ovom mirovinskom reformom, iako postoji način kako da se teret smanji.
“Dati pravo je razmjerno lako, ali ukinuti ga je nemoguća misija. Kao što sam rekao nekoliko puta, mi sigurno ne možemo ukinuti ta prava, ali možemo smanjiti iznose takvih mirovina i to je već jedan veliki korak prema izjednačavanju mirovina s posebnim propisima i običnog mirovinskog osiguranja”, poručuje Predrag Bejaković, Institut za javne financije.
Nevjerojatno je da svaki sedmi umirovljenik u Hrvatskoj prima povlaštenu mirovinu. Tako nešto teško bi izdržala i Švicarska, a kamoli naša mala, siromašna zemlja.
Više u VIDEOPRILOGU:
