‘Nakon isteka vladinih mjera može se očekivati u lipnju i sljedećim mjesecima da počne rasti nezaposlenost’
Četrdeset tisuća ljudi u Hrvatskoj dobilo je otkaz zbog neviđene krize koju proživljavamo ova dva mjeseca. Dobra je vijest da se jedan dio tih ljudi u međuvremenu zaposlio.
Neki misle da će do većeg porasta nezaposlenosti tek doći. Da bi krajem godine bez posla moglo biti između 300.000 i 400.000 ljudi i da će kriza eskalirati u lipnju.
Gost RTL Direkta bio je Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta.
Na pitanje slaže li se s analizom Vuka Vukovića koji kaže da bi broj nezaposlenih u Hrvatskoj mogao porasti do 300.000 krajem godine, Nestić je rekao:
“Jako puno faktora je nepoznato, prije svega epidemiološka situacija, a onda i kako će ljudi reagirati. Ako se otvore granice, ako ne bude restrikcija, ljudi možda neće htjeti putovati. Ono što znamo je da je ova koronakriza drukčija kriza nego ona 2008. godine kada su postojali strukturni problemi u gospodarskom sektoru. Gospodarstvo je zdravo, ali imamo vanjski faktor. Ja gajim optimizam da neće dosegnuti te brojke od 300.000 nezaposlenih. Učimo se živjeti s virusom. Ako i dođe drugi val, vjerujem da će restrikcije biti manje”, jasno će Nestić.
24.000 nezaposlenih je više nego prije dva mjeseca. Je li najgore iza nas ili tek slijedi?
“Po svemu sudeći, najgore nas čeka. Vladina akcija sufinanciranja plaća je bila učinkovita. Najveći dio potencijalno nezaposlenih je zadržan na radnim mjestima. Nakon isteka tih mjera može se očekivati u lipnju i sljedećim mjesecima da počne rasti nezaposlenost”, kaže gost RTL Direkta.
Problem je što u lipnju prestaju Vladine mjere, dakle 600.000 ljudi trenutno od države dobiva 4000 kuna. Dio tih ljudi sigurno će dobiti otkaze. Možemo li idući mjesec očekivati dramatičan rast broja nezaposlenih?
“To se može očekivati. Mi možda krivo mislimo da poslodavci samo čekaju otkaze. Turistički sektor je sporan. U ostalim sektorima će biti povećanje nezaposlenosti, ali ne vjerujem da ćemo dosegnuti brojeve koje smo imali tijekom prethodne krize”, istaknuo je.
Vidimo prema statistici, da su najgore prošli konobari, kuhari, sobarice… Međutim, situacija se popravlja, granice su otvorene, turisti stižu, hoteli se otvaraju. Nije sezona kao inače, ali treba radnika…
Otkazi zbog neradne nedjelje
“Već treći ili četvrti tjedan zaredom povećava se broj oglasa za posao na internetu. Već sad u prvih 18 dana svibnja imamo veću potražnju za radnicima nego cijelog travnja. Traže se zanimanja u turizmu. Turizmu nedostaje radnika iako će raditi manjim intezitetom”, kaže.
Na pitanje što misli o zabrani rada nedjeljom te da neki predviđaju da će zbog toga još 10.000 do 15.000 trgovaca dobiti otkaz, Nestić kaže:
“Bojim se da se radi o realnoj prijetnji. Ne mogu točno zaključiti epidemiološki razlog, teško je to obraniti. Ponovno se radi o pogrešnom potezu u pogrešno vrijeme. Smanjuje se broj radnih sati. Ako ima manje radnih sati u tjednu, trebate i manje radnika. Trgovina je naučila kako zadržati veliku fleksibilnost. Tamo su radili i studenti i umirovljenici. Smanjen je broj umirovljenika, pretpostavljam da je jako smanjen broj studenata, i da je dosta onih kojima je istekao rad na određeno vrijeme. Mislim da se radi o pogrešnoj mjeri u pogrešno vrijeme”, jasno će.
Napokon je u Hrvatskoj porasla plaća, nedostajalo je radnika, uvozili smo strance, tržište rada se počelo oporavljati. I onda korona. Možemo li očekivati pad plaća?
“Da. Posljednji podaci pokazuju da je došlo do pada plaća u odnosu na prethodno razdoblje. Smanjene su i neoporezive naknade. Lošije su prošli najslabije plaćeni radnici. Doživjeli su pad plaća od 3,4 posto. Radnike koji imaju male plaće su zalijepili na minimalac koji daje država”, kazao je Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta.
Vijesti.hr