Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije donio je odluku da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji
Ključni događaji
17:28 Cerar: ‘Presuda je pravno obvezujuća za obje države’
16:45 Plenković: ‘Ostajemo spremni na razgovor sa Slovenijom o rješavanju otvorenoga graničnoga pitanja’
16:32 Aleš Zalar: ‘Pellet je zaslužio najviše državno odlikovanje’
16:26 Američka ambasada: ‘Jasno smo rekli Hrvatskoj i Sloveniji da ne zauzimamo strane’
16:20 Pusić: ‘Moramo naći rješenje sa Slovenijom koje neće biti bazirano na kompromitiranom postupku’
16:16 Predstavnik slovenski ribara: ‘Čekat ćemo da ovo zaživi i da se dogovore politike Zagreba i Ljubljane’
16:10 Klisović i Škare Ožbolt složni: ‘Obvezuju nas odluke Sabora, ne Njemačke’
16:05 Kosor: ‘Obje Vlade trebaju sjesti i započeti pregovore kako bi rješile ovaj spor’
16:01 Rudolf: ‘Pritisci će biti jaki. Nekorektno je da su se Njemci opredjelili za Slovence!’
15:47 Tomac: ‘Račanova politika po mom mišljenju graniči s veleizdajom’
17:28
Cerar: ‘Presuda je pravno obvezujuća za obje države’
“Arbitražni sud čine najugledniji nezavisni pravni stručnjaci. Presuda jer konačna i pravno obvezujuća za obje države”, poručio je slovenski premijer Miro Cerar nakon što je Arbitražni sud donio odluku da tri četvrtine Piranskog zaljeva pripadaju Sloveniji.
Cerar je u svom obraćanju javnosti poručio kako će Hrvatskoj poslati poziv za implementaciju presude te da će još danas pozvati premijera Andreja Plenkovića na zajednički dijalog.
Slovenski premijer rekao je kako će Slovenija postupno mjenjati zakone i akte kako bi se omogućila implementacija presude te da na taj način slovenija zbog poštivanje presude jača ugled pravne države i države koja poštuje međunarodne sporove.
16:45
Plenković: ‘Ostajemo spremni na razgovor sa Slovenijom o rješavanju otvorenoga graničnoga pitanja’
Premijer Andrej Plenković zajedno s ministricom vanjskih poslova Marijom Pejčinović Burić, obratio se javnosti nakon što je Arbitražni sud donio presudu prema kojoj Sloveniji pripadaju tri četvrtine Piranskog zaljeva.
“Prva i glavna poruka vlade Republike Hrvatske je da je današnja arbitražna odluka koju smo čuli za Hrvatsku odluka koja nas ni na koji način ne obvezuje, niti se smatramo obezanim ovom odlukom, niti namjeravamo njen sadržaj primjenjivati.
Republika Hrvatska je svoje stajalište u vezi arbitraže vrlo jasno, nedvosmisleno donijela otprilike prije 23 mjeseca, točno na dašnji dan, 29. srpnja 2015. godine u hrvatskom Saboru konseznualno zbog sasvim evidentnih i jasnih razloga, a oni su bili da je došlo do sakndaloznog i protupravnog postupanja u okviru arbitražnog procesa, do svojevrsne sprege između tadašnje agentice, koja je zastupala Sloveniju u arbitraži i suca imenovanog od strane Slovenije na način da je došlo do kontaminiranja cijelog arbitražnog procesa“, poručio je premijer Plenković.
Rekao je kako je Hrvatska sukladno odluci hrvatskog Sabora od tog trenutka odlučila izaći iz procesa te da je sukladno Bečkoj konvenciji o pravima međunarodnog ugovora pokrenula postupak izlaska iz sporazuma za arbitražu i pritom o tome obavijestila sve, uključujući sud i međunarodne organizacije.
“Za nas ova arbitraža nema pravne učinke. Ostajemo spremni na razgovor sa Slovenijom o rješavanju otvorenoga graničnoga pitanja. Ne očekujemo od Slovenije nikakve jednostrane poteze nakon objave ove presude, te da isto tako smatramo da druge države i međunarodne organizacije ovo pitanje trebaju pustiti Sloveniji i Hrvatskoj kao otvoreno bilateralno pitanje glede granica kakve imaju mnoge države u svijetu, uključujući i članice EU i NATO-a te ih rješavaju bilateralnim putem”, rekao je premijer i poručio kako je to jasan stav Vlade Republike Hrvatske.
“Koristim ovu prigodu da pozovem sve političke stranke, institucije, aktere na hrvatskoj političkoj sceni da oko ovog krupnog pitanja, važnog za naš teritorijalni integritet i granice i dalje držimo jedinstven stav i konsenzus oko zajednčkog zastupanja hrvatskih interesa na međunarodnoj sceni prema drugim akterima i odnosima sa Slovenijom. Slovenija je za nas susjedna, prijateljska država, partneri smo u okviru EU, saveznici u okviru NATO-a i želimo mrinim putem rješavati sva otovrena pitanja, uključujući pitanje granica“, rekao je zaključno premijer Plenković.
16:32
Aleš Zalar: ‘Pellet je zaslužio najviše državno odlikovanje’
Aleš Zalar, bivši ministar pravosuđa u vladi Boruta Pahora, na svom Twitteru je komentirao presudu Arbitražnog suda ustvrdivši kako je odvjetnik Pellet, koji je zastupao Sloveniju u arbitražnom postupku, zaslužio najviše državno odlikovanje.
16:26
Američka ambasada: ‘Jasno smo rekli Hrvatskoj i Sloveniji da ne zauzimamo strane’
Nakon donošenja presude Arbitražnog suda o čitavom postupku oglasila se i Američka ambasada.
“Jasno smo rekli Sloveniji i Hrvatskoj da ne zauzimamo strane. Na vladama ove dvije države, koje su članice Europske Unije i NATO-a, je da riješe ove bilateralne probleme, a mi smo uvjereni da će one to i učiniti. Uvjereni smo da to mogu učiniti. Pozivamo obje strane da ubrzano rade na postizanju rješenja”, navodi se u priopćenju Američke ambasade.
16:20
Pusić: ‘Moramo naći rješenje sa Slovenijom koje neće biti bazirano na kompromitiranom postupku’
“Mislim svakako je bilo vrlo zanimljivo slušati tu presudu, iz više razloga i ona će imati utjecaj u tom smislu da će se odnosi između Hrvatske i Slovenije sada na neki način reflektirati činjenicu da s ajedne strane slovenska strana to priznaje i prihvaća, a Hrvatska ne.
Gledajući , da tako kažem, izvana, obzirom da Hrvatska nije u arbitražnom postupku, bilo bi zanimljivo vidjeti kakva bi bila ta presuda i odluka arbitraže da slovenska strana nije kršila arbitražni sporazum i da nije dodavala dokumente u cijeli predmet arbitražnog sporazuma i pretpostavljam, očito, na neki način utjecala na to. To su bili razlozi s kojih se Hrvatska povukla iz arbitražnog sporazuma prije dvije godine i obavijestila sve.
Odluka, analitički gledano, u grubo, na kopnu je postignut neka ravnoteža, da tako kažem, a na moru Slovenija je dobila tri četvrtine po toj odluci arbitraže. Nitko nije dobio tu ništa ali tako je arbitraža odlučila. Hrvatska bi po tome imala 1/4 i taj koridor, koji oni zovu ‘junction’, nije jasan. To je nešto preko dvije milje kroz naše more slobodni prolaz slovenskih brodova, ali i dalje recimo hrvatska nadležnost za bilo kakve nesreće u tom području, hrvatska nadželnost za bilo kakvu diplomatsku intervenciju ili upit koji dolazi sa brodova.
Iz ovoga jaza nisam uspjela razaznati da li tu Slovenija ima slobodni prolaz kroz hrvatsko teritorijalno more koje ostaje hrvatsko teritorijalno more ili je to dobilo neki drugi status. To će pravnici morati analizirati. Mislim da sad treba malo smiriti strasti jer će one biti uzburkane sljedećih par dana i nakon toga treba razmisliti kako dalje i sa Slovenijom probati dogovoriti da pokušamo naći rješenje koje će obje strane moći primijeniti, koje neće biti bazirano na kompromitiranom postupku”, komentirala je za RTL Vesna Pusić.
16:16
Predstavnik slovenskih ribara: ‘Čekat ćemo da ovo zaživi i da se dogovore politike Zagreba i Ljubljane’
Zlatko Novogradec, predstavnik slovenskih ribara komentirao je presudu Arbitražnog suda rekavši da je to bilo očekivano. Poručio je da slovenski ribari nakon ove presude ne planiraju preko noći doći i zauzeti taj dio mora.
“Sve je to stvar politke i diplomacije, čekat ćemo da se sve smiri i da to zaživi”, poručio je, naglasivši da će čekati da se dogovore politike Zagreba i Ljubljane.
16:10
Klisović i Škare Ožbolt složni: ‘Obvezuju nas odluke Sabora, ne Njemačke’
“Arbitraža podrazumjeva suglasnost oba dvije strane koje su u sporu da se usuglase oko teksta arbitražnog sporazuma gdje će definirati što i kako razrješiti i koja pravn pravila treba primijeniti. Tu dolazimo da li je hrvatska Vlada u doba napravila najbolji posao u pregovaranju”, komentirao je SDP-ov Joško Klisović i dodao kako misli da je HDZ-ova Vlada tog doba napravila loš posao.
Klisović tvrdi kako je postignut konsenzus te da je u Saboru potvrđeno da se arbitražna odluka ne priznaje, s čime se složila i Vesna Škare Ožbolt. “Nas obvezuju odluke Hrvatskog sabora, nikakvi pritisci ni Njemačke ni drugih država”, ustvrdila je Škare Ožbolt.
16:05
Kosor: ‘Obje Vlade trebaju sjesti i započeti pregovore kako bi rješile ovaj spor’
“Budući da je Hrvatsku izlašla iz ove priče oko Arbitražnog suda samim time mi i ne priznajemo odluku toga suda. Mislim da nakon svega obje Vlade trebaju sjesti i započeti pregovore kako bi rješili ovaj spor. Pritisaka će biti ali mi smo suvremena demoratska država i članica Europske unije i NATO saveza i to ne smijemo zaboraviti”, poručila Jadranka Kosor.
16:01
Rudolf: ‘Pritisci će biti jaki. Nekorektno je da su se Njemci opredjelili za Slovence!’
“Moramo biti svjesni da Slovenci nisu dobili ništa, a da mi isto tako nismo ništa izgubili. Sačekajmo malo nakon presude jer budimo svjesni da se faktički terotorijalno stanje neće mijenjati. Ali moramo biti svjesni da će pritisci biti izzuetno jaki. Čujem da su Nijemci opredjelili za Slovence. Pa to je nekorektno!”, kazao Davorin Rudolf
15:47
Tomac: ‘Račanova politika po mom mišljenju graniči s veleizdajom’
“Račan i Drnovšek su pokušali riješiti sva otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije i Račan je tu bio vrlo naivan. On je pokušao trgovati sa Hrvatskim teritorijem za neke druge ustupke poput Ljubljanske banke i nuklearne elektrane.
Kad sam čuo za taj sporazum, otišao sam kod njega i tražio sam da dođe izvijestiti o tom sporazumu na Odbor za vanjsku politiku. Sazvao sam sjednicu Odbora i da sam dobio podršku HSLS-a i HSS-a koji su bili u to vrijeme članovi Račanove koalicije. Taj sporazum je srušen i tažili smo da on ne postoji. Nakon toga dugo vremena je Vlada na čelu s Račanom i Piculom na neki način davala signale da je to bio dobar sporazum da smo riješili sve probleme. Kao što je sad vidljivo to nije bio dobar sporazum, to je jedan od najgorih poteza hrvatske politike. Kada bi se davala povijesna ocjena Račanove politike i koalicije to bi bila bez sumnje jedna od najvećih pogrešaka koja po mom mišljenju graniči s veleizdajom”, komentirao je za RTL Zdravko Tomac.
5:45
Škare Ožbolt: ‘Ovo inzistiranje na graničnom sporu na moru jednostavno je problematično’.
Vesna Škare Ožbolt prokomentirala odluku rekavši da je Tuđman bio uvijek nepopustiljiv prema Slovencima. To ne znači da nismo dijelii zajedničku sudbinu. “Ovo što se dogodilo i što je sudac govorio praktički ispada da su slovenski ribari dobili cijeli Piranski zaljev. “Ovo inzistiranje na graničnom sporu na moru jednostavno je problematično”, kaže Ožbolt.
15:40
Kovač: ‘Presuda kao takva za Hrvatsku nije relevantna’
“Ono što je važno, treba ostati trezven. Postoji odluka Hrvatskog sabora na temelju koje je hrvatska Vlada postupila, izašla iz arbitražnog sporazuma i presuda kao takva, kao što znamo, za Hrvatsku nije relevantna”, komentirao je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
15:37
‘Gospodin koji nam je čitao presudu je onaj zbog kojega je nastao sav ovaj cirkus’
“Pri nastancima nove države, granice se utvrđuju prema stanju koje je zateknuto u trenutku proglašenja neovisnosti”, kazao je Davorin Rudolf, stručnjak za međunarodno pravo iz Splita.
“Sudac nije usvojio to početno stajalište. Što se tiče dijela gdje je Dragonja, u svijetu imate jedno pravilo. Granica na rijeci slijedi prirodni tok rijeke kada naglo skreće, ali u ovom slučaju imate rijeku Dragonju kada ona naglo skreće prema sjeveru i imate prirodni tok, dok odluka suda slijedi kanal…
Stječe se dojam da se sud ravna po pitanju sporazuma o arbitraži?
“Sporazum je bio prihvaćen s jedne i druge strane i Hrvatska je poštivala taj sporazum dok nije nastao taj cirkus i to s ovimm gospodinom koji nam je čitao presudu…On je trebao dati ostavku. No to je isto i zahvaljujući našoj politici”, kazao je akademik Rudolf.
15:29
Na Jadranu nema područja gdje bi se primjenjivao režim otvorenog mora
Budući da nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije direktno spojeno na otvoreno more, Tribuna je naveo članak 4 arbitražnog sporazuma, prema kojemu Tribunal ima dužnost odrediti slovenski “Junction” i to učiniti s međunarodnim pravom.
Sudac je zaključio da će na području ‘”junctiona” postojati područje komunikacije u svrhu neprekinutog pristupa od i do Slovenije, čime se Sloveniji omogućuje pristup otvorenom moru, ali uz “hrvatski pristanak”.
15:14
Sloveniji pripalo više nego po dogovoru Račan-Drnovšek
Ovakvom je odlukom Slovenija dobila i više teritorija nego dogovorom Račan-Drnovšek iz 2001. godine, koji su postigli tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan i tadašnji slovenski predsjednik Janez Drnovšek.
15:11
Velika većina Piranskog zaljeva pripala Sloveniji!
Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije donio je odluku da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji.
14:44
Presuda o Piranskom zaljevu – Sud odredio granicu
“S obzirom na ribolovno područje koje zahtjeva Hrvatska, a uzevši u obzir primjere koje su prethodno analizirani…Sud smatra da je delimitacijska granica ona koja prati liniju obje strane, i da je sporazum tj.linija koja je bila određena 2001. odgovara pravoj granici i da se smatra pravom granicom”, objasnio je sudac presudu o granici u Piranskom zaljevu.
“Slovenija je podnijela zahtjev za pristup međunarodnim vodama ili alternativno kao povijesnim granicama koje su postojale prije razrješenja jugoslavenskih granica i smatraju se automatski pripisanim slovenskim granicama”, započeo je ranije čitati sudac.
Slovenija smatra da vode pripadaju njima, dok hrvatska smatra da se nikada nije radilo o međunarodnim vodama te vjeruje da se radimo o vodama Jugoslavije.
“Hrvatska smatra da Jugoslavija nikad nije odredila završnu liniju tog zaljeva te da ona ne odgovara službenoj karti te da taj zaljev nije bio dio internih voda. Sud kaže da nasuprot hrvatskim zahtjevima, i potvrđuje da do 25.06.1991. to je područje bilo dio jugoslavenskih internih voda, te da granica razgraničenja se nalazi na rtu Savudrija u Sloveniji.
Budući da se zaljev smatrao dijelom internih voda, i nakon raspada SFRJ je ostao takav i zadržava stečeni status. Odlučuje se da zaljev ima status internih voda te Sud mora odlučiti o mjestima delimitacija tih voda. Granica razgraničenja mora biti odlučena po istim principima prema onima koje se primjenjuje na kopnene granice. Gledat će se u ovom slučaju na ribolovne interese i na položaj policijskih patrola u ovom slučaju”, kazao je sudac.
Ne postoji ekskluzivno pravo za uspostavljanje ribolovnog područja, no s obzirom na teritorijalni raspon Sud smatra da granice ribarskog područja prema onime iz ’62. koje su i kasnije potvrđene, Sud smatra da je Slovenija organizirala ribogojilište u tom dobu, dok Hrvatska nije, niti je upravljala tim područjem. Nakon toga je sud raspravio položaj policijskih kontrola na tom području, pozivajući se na povijesne slučajeve. “Važno je napomenuti da je slovenska policija bila aktivnija od hrvatske i da je Slovenija bila aktivnija u problematiku sprječavanja zagađenja mora u prošlosti”, napomenuo je.
14:38
Pitanje spornih granica u Istri
Sud je nastavio s čitanjem odluke i obrazloženja za regiju Istre, i dalje se pozivajući na povijesne dokumente, katastarske zahtjeve i karte.
S obzirom na područje oko mjesta Klada i Šušak na drugoj strani, katastarski zapisi, sud je donio zaključak da su važeći zapisi hrvatske strane.
Granica oko rijeke Dragonje prati rijeku granicu i prolazi sredinom te rijeke.
14:28
Područje Svete Gore je hrvatsko
Sudac je kazao da se u slučaju Svete Gere “katastarske granice poklapaju i da je ta granica uspostavljena kao važeća”.
Kazao je i da je Tribunal također razmotrio zahtjev Hrvatske za “nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se tamo nalazi”. Sudac je rekao da područje jest dio hrvatskog teritorija, no nema jurisdikciju da bi zadovoljio na ovaj zahtjev u pogledu slovenskog civilnog i vojnog osoblja na tom području.
14:26
Sporne granične točke
Sudac je rekao da većina kopnene granice nije sporna, no da i na tome dijelu postoje sporne točke, te se u svome čitanju osvrnuo na svaku od njih. Kazao je da je sud odluku donio uzimajući u obzir informacije koje su podnijele obje zemlje, kao i katastarske informacije, te je pročitao odluke suda za granična područja.
Granica na Murskom Središću je jedna od spornih. Sud je odlučio da se granica nalazi na sredini rijeke Mure, što je potvrđeno i zapisnikom.
“Tribunal smatra da su katastarske granice u principu granice između dviju država. Također postoji pretpostavka da je granica svake republike vanjska granica perifernih distrikata koji su određeni u katastru. Ovaj pristup je konzistentan sa sljedećim: katastarske granice moraju se poklapati s granicama republika pa ako se katastarska granica razlikuje od pravnih granica, to je katastarska granica koju treba prilagoditi. Granica svake države mora biti definirana općinama i to su one definirale unutar svojih katastarskih distrikata”, osbjasnio je sudac.
S obzirom na područje uz rijeku Sutlu, Sud također smatra da su aktastarske granice usklađene sa stvarnima.
Postoje još dva sporna područja, sporna za obe strane, i posebna je eksperna skupina određena za to područje, i smatra se da je katastarska granica važeća.
Za područje za rijeku Savu je potvrđeno područje iz 1809. te je potvrđena postojeća granica. Što se tiče područja između rijeke Save i Bregane, Slovenija nije donijela nikakvu odluu u vezi toga, pa sud potvrđuje hrvatski zaključak kao valjan.
Vijesti.hr