Sigurno ste već čuli za skok hrvatskog BDP-a, najveći još od 1996. Sigurno ste čuli i da raste potrošnja i broj fiskaliziranih računa.
Znamo i da je turistička sezona bila sjajna, negdje čak i bolje nego 2019. I sve to zvuči divno i krasno, ali istovremeno: skuplje plaćamo sve: i suncokretovo ulje i grožđe i kruh i meso i šećer. Poskupjelo je gorivo, poskupjeli su automobili, veće cijene na svakom su koraku.
Već ste mogli čuti da su aluminij, željezo i drugi građevinski materijal poskupjeli do 200 posto. Događa nam se nešto na što smo zaboravili. Jesen inflacije. Nije baš kao prije 28 godina kad su ljudi čim bi sjela plaća jurili na cestu kupovati devize – ali nije ni bezopasno.
Više u videoprilogu RTL-a:
Europa ima najveću inflaciju u zadnjih devet godina, Hrvatska naravno ima veću stopu od europskog prosjeka.
Prema službenim podacima zavoda za statistiku, cijena ulja i masti skočila je prema gore i to za 19 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Alkohol i cigarete skuplje su 6 posto, a računi za plin u prosjeku veći gotovo 13 posto.
Jesen poskupljenja neće zaobići ni poduzetnike – donosi im 40 posto veću cijenu struje.
“Ne mislimo da je ovo nekakva najviša cijena moguća, očekuje se da će ukupno poskupljenje biti i do nekakvih 60 posto”, kazao je Marko Župa, voditelj komunikacija trgovačkog centra.
Ali iz HEP-a smiruju građane, danas su nas uvjeravali da struja ide gore samo za firme, a za građane, odnosno za kućanstva se još ne razmatra poskupljenje.
Skuplje gorivo
Eurodiesel smo na današnji dan prošle godine plaćali osam kuna i 38 lipa, a danas je skuplji točno dvije kune, 10,38. Za litru Eurosuper 95 prošle godine davali smo 9 kn, sada je i ono poskupjelo za nešto manje od dvije kune.
“To nisu dobre vijesti, ali bojim se da ni u budućnosti neće biti ništa bolje. Naime, nema razloga za ovakvo poskupljenje jer se nafta drži stabilno. Ono što čini gorivo skupljim je napor Europe da se smanji opće zagađenje. Tako dam, trošak čišćenja atmosfere i ostavljanje čišće zemlje našim potomcima će biti sve veći i mi ćemo to morati platiti”, kazao nam je naftni stručnjak Davor Štern.
Skočila je i cijena novih i rabljenih atomobila, kućanskih aparata, a najviše građevinskog materijala.
A sad povratak u davnu 1993. Osim ratnih zbivanja, naslovnice su tada bile pune vijesti o hiperinflaciji i pokušajima države da je obuzda. Devize su divljale i prodavale se na cesti. Ali, danas nema tog scenarija, ne treba stvarati histeriju uvjeravju u ekonomskom institutu.
Nije kao u Jugoslaviji
“Inflaciju koja se događala za vrijeme bivše Jugoslavije, koja se događala u ranim godinama Hrvatske neovisnosti na nikakav način ne možemo usporediti s onim što se događa danas jer ono što danas imamo je vrlo umjerena stopa inflacije koja za sada nije zabrinjavajuća”, kaže pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
A jučerašnji komentar te nezabrinjavajuće situacija iz susjedne BiH postao je viralan. Premijer Federacije Alanfordovski objašnjava – nećete trošiti više ako kupite manje.
“Morate priznati da 100 maraka ove godine i 100 maraka 2018. nemaju istu vrijednost.
Zavisi što kupujete. Eto, to bi bio moj odgovor. Ako kupuju ulje, kupit će ga za 37 posto manje. Mislite skuplje. Ne, kupit će te manje litara, 37 posto. Umjesto sto kupit će te 63”, rekao je Fadil Novalić.
I to je to. Krajnje rješenje za većinu građana. Kupujmo manje i bit ćemo na nuli.
