Ovog mladog demografa sjećate se po tome što je prije četiri godine rekao da je politika vlasti neozbiljna i dao ostavku na mjesto državnog tajnika za demografiju
Bilo je to prije otprilike 4 godine. On je bio državni tajnik za demografiju, trajala je press konferencija o demografskim mjerama, i on je jednostavno dao ostavku jer ni sam nije vjerovao u ono što govori. Na takav odgovoran čin mi u Hrvatskoj nismo navikli, zato vrijedi ponoviti. Izvolite, Marin Strmota.
“Nakon godinu i četiri dana kao demograf i mladi čovjek smatram da ovo nije dovoljno ozbiljno i s današnjim danom dajem ostavku na mjesto državnog tajnika, jer država izumire ovo je najgore stanje otkad postoji država. Pričati ovako neozbiljno o ovome kao mladi čovjek Republike Hrvatske, građanin, otac i muž nezaposlene žene, nezaposlenih roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom. Hvala vam lijepo”, kazao je i otišao.
Više pogledajte u video prilogu RTL-a:
Ima nas danas 3,88 milijuna ljudi, je li to bolje ili lošije od onoga što je očekivao, odgovorio je sada u Direktu.
“Očekivali smo možda i lošiju brojku, prateći inozemnu statistiku jer Hrvatska nema registar stanovnika, ljudi se nisu odjavljivali kad su odlazili iz Hrvatske. Prema tome, ovo je najmanje lošo što je moglo biti”, kazao je.
Samo Bugarska i još nekoliko zemalja imaju toliki pad, kazala je voditeljica, na što se Strmota refererirao:
“Mi smo tu među pet najugroženijih zemalja – Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, mi.”
“Ako ovo nije alarm, ne znam što jest. Gubite stanovništvo, to ne može nikako biti dobro. To je ekonomski problem, nije to samo pitanje nacije. Ako smo dio Europe, postavlja se pitanje, kako vi vodite tu vašu državu, i to koga gubite, najproduktivnije stanovništvo, one koji bi trebali raditi, imati djecu”, dodao je.
Svaka treća osoba u Hrvatskoj danas prima mirovinu. Mladi i sposobni odlaze vani. Dakle?
“Prije svega su ugroženi javni sustavi. 1980. godine imali ste četiri čovjeka koja su radila, jedan je bio u mirovini. Sad je to jedan prema jedan ili jedan prema 1,2. Jasno je da su ugroženi prije svega mirovinski sustav, manjka radne snage. Kad dođe do nekog blažeg oporavka, fali radne snage, moramo uvoziti ljude. To je prije svega gospodarski sustav.”
Voditeljica je konstatirala da to onda ugrožava sve, tako i politički sustav, u konačnici zbog popisa birača.
“Možemo konstatirati da je onda bolje da nas je manje. Je li? Da, popis stanovništva bi trebao biti osnova za uređivanje ostalih registara. Sad bi trebalo sređivati popise birača, osiguranika i sve ostalo”, kazao je Strmota.
Koliko zabrinjava to što su ove brojke otkrile o Slavoniji, iz Vukovarsko-srijemske županije iselilo je 20 posto ljudi, puno je otišlo iz svih okolnih županija. Je li propao “projekt Slavonija”?
“Slavonija je zaista tužna priča koju će svaki otamo znati ispričati s dušom. Često sam tamo putovao, dovoljno je otići u Osijek i vidjeti da je zatvoren svaki drugi lokal, vidi se da su ljudi bježali, da su praktično bili prisiljeni. 20 posto je svaki peti”, kazao je.
Sigurno da bi trebalo raditi na tome, a ne samo otići jednom godišnje u Vukovar u “Kolonu sjećanja”…
“Slavoniji fali vizija razvoja, imala je deruralizaciju, odnosno odlazak u gradove i mi nismo nadomjestili ekonomsku priču; želimo li tamo nešto raditi ili je ostaviti kao žitnicu u prošlosti, kao što je nekad bila”, kazao je dalje.
Osijek nema više niti 100.000 stanovnika, samo tri grada su preko te brojke.
“To vam sve govori. To su mali gradovi, a Hrvatska je sama po sebi, žalosna priča, mala država u odnosu na druge. To je mala zemlja s malim brojem ljudi, a s velikim resursima, objektivno, zaista je došlo vrijeme da se Hrvatskom počne malo bolje upravljati”, komentirao je.
Dakle, spriječiti ljude da odlaze, one koji su otišli, povući nazad. Kako se Strmoti čini Plenkovićev plan o 200.000 kuna za povratnike?
“Mislim da to nema neku snagu, da to nije dovoljno za povratak stanovništva. Trebat će puno više stvari napraviti, napraviti cjelokupnu populacijsku politiku. Osim tih jasnih mjera populacijske politike, Hrvatsku kao državu treba urediti, tijela državne uprave nisu funkcionalna, nemate ruke za provoditi politiku. Konačno, trebate nekakav politički konsenzus, dosadan sam već i sebi ponavljajući, jasnu viziju razvoja, turizam ili što, poljoprivreda. U kojoj smo mi to tranziciji? Već 30 godina. To je predugo”, kazao je.
Je li ključ u tome da se ljudima omogući posao?
“Danas, u 21. stoljeću, dvohraniteljske obitelji, dio smo Europe, to je model i to je ključno. Ali, unutar tog tržišta rada trebalo bi provoditi neku obiteljsku politiku. Pandemija je pokazala da se može ići na neku win-win varijantu, a da se oslobodi i neko vrijeme za obitelj. Sad je vrijeme da država provede neku politiku na tržištu rada kroz izmjene zakona”, rekao je, smatrajući da iz toga može proizaći i nešto dobro.
Prije četiri godine Strmota je otišao zato što se Vlada nije ozbiljno bavila demografskim problemima. A sad?
“Koliko vidim, ne bavi se sada. U svim vladama je vladala zabluda da će ekonomska priča sve riješiti sama po sebi, rast BDP-a, ekonomije. Međutim, demografski procesi su dugoročni, ne temelje se samo na ekonomiji. To nas uči teorija demografske tranzicije, da imamo pad nataliteta kroz prošlost, da unutar toga postoje čimbenici. Novac i prihodi jesu bitni, ali imamo i sociopsihološke čimbenike. Na njih treba djelovati, afirmacija politike, pozitivna diskriminacija mladih, treba nam jasna migracijska, stambena politika, socijalna politika. Sve to treba kombinirati s ostalim politikama”, objasnio je.
Treba li netko dati ostavku nakon ovakvog popisa stanovništva? I tko, ako nemamo ministra demografije niti ime demografija u bilo kojem ministarstvu?
“Bilo bi lijepo vidjeti neku političku odgovornost nakon 30 godina u Hrvatskoj”, kazao je, “Svi se posipaju pepelom, a nitko nije kriv. Ako su na čelu politike bili neki ljudi, onda su bili i odgovorni. Imamo 90-e godine, možda krivu privatizaciju, krive procese… Imali smo tranzicijski kapitalizam, što je najlošiji oblik kapitalizma, devastirali smo Hrvatsku, ekonomiju, izgubili smo onda neke vidove socijalne politike.”
Svi smo krivi? Strmota nije htio upirati u nikoga osobno, ali: “Ja bih otišao da vidim da ne radim dobro svoj posao… Svi akteri u društvu su krivi koji imaju bilo kakav utjecaj.”
Nije se složio da je prije četiri godine bio na neki način zviždač:
“Bolje mi se sviđa ovaj nadimak što ste mi ga dali ‘Odmetnik’.”
