Neke zvijezde mogu vidjeti samo posebna bića, no zbog ljudske ruke malo takvih očiju gleda u nebo
Između zviježđa Blizanaca i Velikog Medvjeda smjestilo se jedva zamjetno zviježđe Ris. Iako je vidljivo tijekom cijele noći i cijele godine, najsjajnije zvijezde samo su treće magnitude pa je u odnosu na okolinu Ris jedva primjetan. Zviježđe je uveo poljski astronom Johannes Hevelius u 17. stoljeću kako bi popunio prazninu na kartama, a nazvao ga je Ris jer ga mogu raspoznati samo jako osjetljive oči, poput risovih.
U Hrvatskoj je, nažalost, malo takvih očiju, naime, populacija ‘najljepše divlje mačke našeg kontinenta’ kako nazivaju risa (Lynx lynx) iznimno je mala, a s obzirom na to da je riječ o jednoj od najugroženijih vrsta, svaka jedinka risa je izuzetno važna.
Većina hrvatskih risova živi u Primorsko-goranskoj županiji, jednom od područja s najbogatijom biološkom raznolikošću u Europi. Ris je svojedobno nestao s ovih područja, ali je 70-ih godina prošlog stoljeća napravljena uspješna reintrodukcija te vrste u Sloveniju i Hrvatsku, a problem izumiranja risova muči još neke zemlje u Europi.
”U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji ostalo je tek 130 jedinki euroazijskog risa, a njihov opstanak ugrožavaju krivolov, nestanak plijena i fragmentacija staništa. Glavna prijetnja očuvanju risa dolazi zbog problema s genima. Zbog obnove populacije risa 1970-ih godina, svi risovi koji danas žive u našoj regiji rođaci su i hitno trebaju nove jedinke kako bi osvježili obitelj.
Osim euroazijskog risa našu regiju nastanjuje i balkanski ris. Riječ je o vrlo maloj, potpuno izoliranoj populaciji nastanjenoj u Sjevernoj Makedoniji, na područjima s vrlo malo plijena i danas je u Europi ta populacija jedna od najugroženijih”, upozorava Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature), koja je pokrenula kampanju posvajanja risa.
Riječ je o simboličnom činu, kojim se pomaže rad WWF-a na terenu te znanstvene projekte praćenja ponašanja i zdravlja populacija velikih zvijeri, a osim risa simbolično možete posvojiti i druge životinje kojima prijeti izumiranje na svjetskoj razini ili su ugrožene u našoj regiji: pčele, tigra, slona, polarnog ili smeđeg medvjeda, morske kornjače, pande ili još dvije naše tri velike zvijeri: medvjeda i vuka.
Upravo kako bi se što bolje i učinkovitije upravljalo populacijama velikih zvijeri te što kvalitetnije radilo na suživotu čovjeka s risom, vukom i medvjedom, usmjeren je hrvatsko-slovenski Interreg projekt Carnivora Dinarica, koji je ušao u drugu godinu provedbe, a najviše se radi na unaprjeđenju koordinacije između Hrvatske i Slovenije.
Kao što smo već pisali, iako je riječ o prekrasnim i veličanstvenim životinjama, ponekad su teški susjedi i stoga je u našem zajedničkom interesu da očuvamo velike zvijeri u prirodi za budućnost. Da bismo to mogli, moramo naučiti dijeliti stanište s njima, pri čemu veliku ulogu igra edukacija, i to od malih nogu pa tako djeca Gorskog kotara o važnosti velikih zvjeri mogu učiti u edukativnim kutcima u osnovnim školama u Gerovu, Delnicama, Mrkoplju i Vrbovskom te u jesenas otvorenom oporavilištu za mladunčad risa u Nacionalnom parku Risnjak.
Utočište, u kojem će mladunci biti zbrinuti dok ne budu dovoljno snažni i neovisni da se upuste u pustolovinu u prirodi, otvoreno je u sklopu spomenutog projekta Carnivora Dinarica, čija je glavna svrha poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri (medvjed, vuk, ris) u područjima ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj i Sloveniji.
Još jedan važan međunarodni projekt koji se bavi spašavanjem dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja jest LIFE Lynx, koji će se provoditi do 2024. godine, do kad će se u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu ispustiti i najmanje 14 risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj. U Sloveniji je između 10 i 20 risova, a najkritičnija je situacija u Italiji.
Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx je oporavak genetske raznolikosti populacije te postavljanje temelja za održivo upravljanje populacijom za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici. U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država – Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske, a s obzirom na to da je edukacija iznimno važna vrlo je vrijedna te zanimljiva i zabavna javna baza kojoj svi mogu pristupiti i putem jednostavnog pretraživača pratiti gdje su lokacije nalaza i gdje su fotografirani pojedini risovi.
Zaustavljanje izumiranja populacije risa na području Hrvatske, Slovenije i Italije postići će se naseljavanjem životinja iz Slovačke i Rumunjske, a dovezene životinje bit će praćene pomoću GPS ogrlica te će znanstvenici i znanstvenice provoditi i brojne genetske i ekološke analize što već i čine. Tako je, primjerice hrvatski dio tima LIFE Lynx početkom svibnja ove godine iz Rumunjske u Gorski kotar doveo risa Dorua, a ris Goru naseljen je u Sloveniju, no obojica su šetala preko granice što je i dodatan pokazatelj zašto je potrebna međunarodna suradnja u zaštiti ugroženih životinja.
Rezultiralo je to i ljubavnom pričom, naime, ranije je ustanovljeno prema podacima s radiotelemetrijske ogrlice ukazuju da je Goru uspostavio teritorij na Maloj gori u Sloveniji, a na istom području živi ženka Teja, koju se također prati pomoću ogrlice. Lokacije s njihovih ogrlica pokazale su da su se Teja i Goru družili u lipnju i početkom srpnja, a s obzirom na otkriće koje je uslijedilo nekoliko mjeseci kasnije čini se da je njihova romansa urodila plodom.
Iz LIFE Lynx objavili su prije par tjedana snimke iz druge polovice studenog koje pokazuju Teju i mladunče na njihovom mjestu plijena. Prema podacima – vremenu susreta risova, obrazaca kretanja ženke i veličine mačeta snimljenog videozapisom, istraživači su zaključili da je ženka dobila mlado oko 25. kolovoza što je za ovu vrstu vrlo kasno i vrlo rijetko.
Naime, risovi suprotnog spola se uobičajeno druže se samo u vrijeme parenja što je u Dinaridima tijekom veljače i ožujka. Risovi su teritorijalne životinje, jedinke istog spola nikada ne dijele isti prostor i aktivno ga brane od drugih risova istog spola. No teritoriji mužjaka i ženke se mogu preklapati. Mužjak i ženka koji žive na istom području žive odvojeno, ali komuniciraju međusobno mirisnim signalima koje ostavljaju trljanjem tijela o stijene, debla i korijenje te putem izmeta i urina.
No, za konačnu potvrdu o podrijetlu malenog risa još će trebati neko vrijeme jer u prvom pokušaju znanstvenici nisu uspjeli nabaviti neinvazivni genetski uzorak mačića koji bi potvrdio Goruovo očinstvo, ali nadaju se da će do njega doći u sljedećih nekoliko tjedana. ”Takva potvrda potvrdila bi početak integracije genetskog materijala karpatskog risa u genetski osiromašenu populaciju dinarskog risa što bi umanjilo problem križanja i pomoglo spasiti populaciju sjevernog dinarskog risa”, napominju iz LIFE Lynx.
Ugroženosti populacije, kao što smo već upozoravali, osim krivolova velik problem predstavlja i parenje u srodstvu jer je većina naših risova u rodu na razini rođaka u prvom koljenu pa im je genetska raznolikost nedovoljna za siguran opstanak s obzirom na to da genetski poremećaji uzrokuju različita oboljenja i povećanu smrtnost.
Risa, kojeg se smatra jednom od najljepših životinja na ovim prostorima, danas još ima samo u Rusiji, Skandinaviji i u Karpatima, a u Hrvatskoj je autohtoni ris posljednji put viđen 1903. godine. U Dinaride se vratio 1973., kada je šest životinja preseljeno iz Slovačke u Slovenije te se populacija potom proširila šumovitim brdsko-planinskim područjima Gorskog kotara, Like, Korduna i sjevernog primorja sve do granice s BiH na jugoistoku.
Dugih nogu i velikih ušiju s čupercima na vrhovima i kratkim repom te osebujnog točkastog uzorka krzna različitog kod svake jedinke – ‘duhovi šume’, kako se često naziva risove jer su vrlo samozatajne životinje, izuzetno su važni i za ekosustav kao selektivni predatori koji se prvenstveno hrane bolesnim i starim jedinkama pa tako imaju ulogu čistača u ekosustavu. Vrlo su aktivni i vole lunjati šumama, a istraživače i ljubitelje ove prekrasne zvjeri u posljednje vrijeme je razveselilo niz dobrih vijesti i o hvatanju nekoliko risova u Hrvatskoj i Sloveniji.
U susjedstvu Kočevskom Rekom šeće Bojan, Gorskim kotarom vrludaju Stipe, Rista, Snježana i njezino mladunče, a nemoguće je zaboraviti Andreju, Vidu, Marka, Gorana, Burnog i Martina, da spomenemo tek neke od zvijerki čije avanture redovito pratimo, a uskoro bi trebali dobiti i još društva.
Naime, u Slovačkoj i Rumunjskoj uskoro počinje nova sezona hvatanja risova za naseljavanje u Hrvatsku i Sloveniju, a na jednoj od lokacija hvatanja u Slovačkoj istraživači LIFE Lynx tima pomoću fotozamki prate tri risa i nadaju se da će se jedan od njih ove zime preseliti u Hrvatsku. Na svima njima važan je zadatak – spriječiti da se u Europi priča o izumiranju risova ne ponovi.
