Nema puno područja u kojima ljudi i velike zvijeri žive zajedno i zbog toga je Gorski kotar jedinstven
U Hrvatskoj živi mala i vrlo ugrožena populacija risova koja treba pomoć, a gotovo identična situacija muči i još neke zemlje u Europi. Stoga ne čudi veselje koje su među istraživačima i ljubiteljima ove prelijepe zvjeri izazvale vijesti da je proteklih dana uhvaćeno još dvoje risova – Snježana i Bojan.
Prva je uhvaćena Snježana, prošle srijede u ranim jutarnjim satima na području sjevernog Gorskog kotara u okviru projekta Carnivora Dinarica u sklopu kojeg se prati kretanje velikih zvijeri preko granice između Hrvatske i Slovenije.
Risovica Snježana nije nepoznata gospođa, šeta ona već neko vrijeme Gorskim kotarom, no sada ima ogrlicu pa će se moći točno vidjeti kuda se ona to muva, istaknuli su u Nacionalnom parku Risnjak uz čestitke timu Veterinarskog fakulteta koji je sudjelovao u hvatanju i obilježavanju i ove jedinke. Ona je uz nedavno uhvaćene risove Stipu i Ristu, treći ris kojeg se trenutno u Hrvatskoj prati pomoću GSM ogrlica.
[iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FCarnivoraDinarica%2Fposts%2F1480365555453567&width=500″ width=”500″ height=”764″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowTransparency=”true” allow=”encrypted-media”
Iako uhvaćena sjeverno od NP Risnjak, Snježana se, kažu, znala pojavljivati i unutar granica Parka, a riječ je o teritorijalnoj ženki teškoj 16 kilograma i starijoj od pet godina koja ove godine ima mladunca. S obzirom na to da je otprije poznata istraživačima zahvaljujući fotozamkama projekta LIFE Lynx, a zbog njezinog čestog boravka u lovištu Snježnik, lovnik Bruno Brovet nadjenuo joj je proljetos ime Snježana, koje će zadržati i dalje. Snježanu će istraživači pratiti preko GPS ogrlice te vidjeti koliko često i na kojim mjestima prelazi hrvatsko-slovensku granicu s ciljem istraživanja propusnosti granice za velike zvijeri.
‘Od puflice do risa’
”Risići dolaze na svijet u svibnju i lipnju. Ženka ih u prvim tjednima života ostavlja u sigurnom brlogu, a nakon što progledaju i prohodaju, sve više se kreću s mamom pa tako počnu posjećivati i naše kamere. Uz mamu ostaju do kraja zime, kada ona kreće u novu sezonu parenja”, objasnili su iz LIFE Lynx tima i pohvalili se na društvenim mrežama fantastičnim ‘ulovom’ koji je pokazao ”kako je mala dlakava kuglica porasla u mladog risa, a usput i otkrila da je netko snima”.
[iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Flifelynx.hr%2Fposts%2F734483340361666&width=500″ width=”500″ height=”837″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowTransparency=”true” allow=”encrypted-media”
Za one koji se pitaju zašto se uopće hvata risove, iz LIFE Lynx tima objasnili su, podsjetimo, da tako prikupljaju podatke koji će im pomoći u zaštiti ove ugrožene vrste:
”Kako bismo dobili uvid u život divljih životinja, veličinu i korištenje područja na kojem borave, udaljenosti koje prelaze, aktivnost tijekom različitih doba dana i sezona, socijalnu strukturu i međusobne odnose, istraživači hvataju divlje životinje i obilježavaju ih odašiljačima. Današnji odašiljači prikupljaju GPS koordinate na kojoj se životinja nalazi, u točno određeno vrijeme koje je unaprijed programirano. Odašiljači pomoću kojih pratimo risove su u obliku ogrlice koja životinjama ne smeta, a dostavlja koordinate pomoću GSM mreže ili ih preuzimamo pomoću posebnih prijemnika”.
”Risove hvatamo u kavezne zamke koje se postavljaju na putevima koje životinje koriste ili pomoću zamki za nogu koje se postave uz svježi plijen risa – inače, ris se istom srnom hrani više dana. Uhvaćenu životinju se uspava, izmjeri, provede se klinički pregled, prikupi uzorke, detaljno fotografira i postavi se ogrlica, za što nam prosječno treba oko sat vremena. Prikupljeni uzorci i podaci izuzetno su nam važni i za praćenje zdravstvenog stanja populacije što je osobito važno jer parenje u srodstvu negativno utječe na imunitet i cjelokupno zdravlje naših risova”, objasnili su iz LIFE Lynx tima.
Sve to prošao je i ris Bojan kada su ga uhvatili i označili prošle subote na Kočevskoj Reci što je izazvalo veliko veselje u slovenskom 3Lynx projektnom timu, a i Bojan će zadržati svoje ime koje mu je nadjenuo lokalni lovac zadužen za provjeru klopke i prvi koji ga je pronašao u zamci.
Podsjetimo, projekt LIFE Lynx koji se bavi spašavanjem dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja, provodit će se do 2024. godine, do kad će se u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu ispustiti i najmanje 14 risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj. U Sloveniji je između 10 i 20 risova, a najkritičnija je situacija u Italiji.
Zaustavljanje izumiranja populacije risa na području Hrvatske, Slovenije i Italije postići će se naseljavanjem životinja iz Slovačke i Rumunjske. Dovezene životinje bit će praćene pomoću GPS ogrlica, a znanstvenici i znanstvenice će provoditi i brojne genetske i ekološke analize.
Hrvatski dio tima LIFE Lynx početkom svibnja ove godine iz Rumunjske je u Gorski kotar doveo risa Dorua, a ris Goru naseljen je u Sloveniju, no obojica su šetala preko granice što je i dodatan pokazatelj zašto je potrebna međunarodna suradnja u zaštiti ugroženih životinja.
Ranije ove jeseni u rujnu uhvaćena su čak dva risa, prvi je u sklopu Interreg projekta Carnivora Dinarica u Nacionalnom parku Risnjak uhvaćen mužjak nazvan RISta, a samo dva dana kasnije u Nacionalnom parku Plitvička jezera uhvaćen je još jedan odrasli mužjak, nazvan Stipe i on je bio 18. ris koji je u Hrvatskoj uhvaćen za istraživanja.
Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx je oporavak genetske raznolikosti populacije te postavljanje temelja za održivo upravljanje populacijom za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici. U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država – Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske, a s obzirom na to da je edukacija iznimno važna vrlo je vrijedna te zanimljiva i zabavna javna baza kojoj svi mogu pristupiti i putem jednostavnog pretraživača pratiti gdje su lokacije nalaza i gdje su fotografirani pojedini risovi.
Na tom tragu u osnovnim školama u Gerovu, Delnicama, Mrkoplju i Vrbovskom postoje edukativni kutci u kojima djeca Gorskog kotara mogu učiti koliko su važne naše velike zvijeri i prirodne vrijednosti, kao i u jesenas otvorenom oporavilištu za mladunčad risa u Nacionalnom parku Risnjak.
Kako je prilikom otvorenja istaknuo ravnatelj parka Miljenko Gašparac: “Cilj nam je da djeca od najmanjih nogu uče o velikim zvijerima i prirodnim vrijednostima, da razumiju ulogu naše populacije velikih zvijeri u Gorskom kotaru i Sloveniji te da znaju da nema puno područja u kojima ljudi i velike zvijeri žive zajedno i da smo zbog toga jedinstveni. Nadamo se da će naši kutci u školama donijeti djeci veselje, nove spoznaje, a možda i inspirirati nekog budućeg istraživača”.
Inače, u Slovačkoj i Rumunjskoj uskoro počinje nova sezona hvatanja risova za naseljavanje u Hrvatsku i Sloveniju, a na jednoj od lokacija hvatanja u Slovačkoj istraživači LIFE Lynx tima pomoću fotozamki prate tri risa i nadaju se da će se jedan od njih ove zime preseliti u Hrvatsku.
[iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Flifelynx.hr%2Fposts%2F733980807078586&width=500″ width=”500″ height=”633″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowTransparency=”true” allow=”encrypted-media”
Vijesti.hr
