Hrvatski umirovljenici žive kraće, uz više lijekova i manje novca od svojih vršnjaka iz EU

Idi na originalni članak
Ilustracija: Riportal

Stariji hrvatski građani žive lošije nego oni u drugim zemljama Europske unije, pokazalo je istraživanje

Oglas
Više u VIDEOPRILOGU:
Hrvatski prosjek gori od europskog

Prihodi hrvatskih kućanstava iz te dobne skupine upola su manji od, primjerice, građana Slovenije. Gospođe Anica, Vera i Suzana duboko su zagazile u treću životnu dob, no ne žale se.

”Živim životom koji me ispunjava”, rekla je umirovljenica Anica Ivanović.

S 84 godine Anica je iznad hrvatskog prosjeka, a on je lošiji od europskog. Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi pokazuje da je očekivani životni vijek u Hrvatskoj 78 godina, a u Europskoj uniji gotovo 81 godinu.

Hrvati uzimaju i više lijekova. Svaki četvrti muškarac i 30 posto žena pije najmanje pet lijekova.

”O zdravstvenoj skrbi nećemo govoriti, ali brinu se o nama”, komentirala je umirovljenica Anica Ivanović.

Istraživanje traje više godina i prati iste ljude, u Europi oko 140.000 ljudi, u Hrvatskoj dvije i pol tisuće.

”Istraživanje nam omogućava da pratimo promjene. Kako je bilo zdravlje osoba u 2015., zatim u 2017. i kakvo je stanje u 2019. godini. Ako je došlo do drastičnih pogoršanja, onda nam je to signal da nešto trebamo mijenjati u zdravstvenom sustavu”, objasnio je Šime Smolić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Prosječni dohodak upola manji nego slovenski

Primanja su mala, prosječan nominalni dohodak po stanovniku u Hrvatskoj je 6100 eura, upola manje nego u Sloveniji (12.300 eura) i gotovo 5 puta manje nego u Njemačkoj (29.000 eura).

”Ako su morali zbog nedostatka novca štedjeti na grijanju i hrani, želimo vidjeti kako to na kraju utječe na njihovu kvalitetu života i na kraju – na njihovo zdravlje”, izjavio je profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Čipin.

Pa samo trećina Hrvata starijih od 50 godina ima dovoljno novca da bi preživjelo cijeli mjesec.

”Mislim da nije svima jednako, imaju starije osobe različita primanja, neke penzije su nešto više, ne kažem da su dovoljne, a neke su izrazito, strašno niske, tako je tu u startu razlika”, rekla je umirovljenica Suzana Čović Horvat.

A i nekretnine im ne vrijede kao drugdje. Dok je 84.000 eura nominalna vrijednost nekretnine u vlasništvu starije osobe u Hrvatskoj, u susjednoj Sloveniji ona iznosi 104.000, a u Luksemburgu gotovo 600.000 eura.

No, u domu za starije osobe o svojim nekretninama i ne misle previše.

”Tu sam podstanar i to je jedna od najvećih promjena”, rekla je umirovljenica Vera Toth.

No, ono što je svima isto jest promjena koja dolazi s umirovljenjem, a većinu na kraju muči – usamljenost.

Vijesti.hr

Exit mobile version