Što se dogodilo u obrazovanju?
Više od 240 tisuća petica na kraju školske godine nisu jamstvo da odlikaši upisuju željene srednje škole. Što se dogodilo u obrazovanju: jesu li učenici pametniji ili gradivo lakše, je li ukidanje ocjena opcija i bi li nam Finska trebala što se školstva tiče biti uzor?
Na sve to u RTL-u Danas odgovorit će psiholog i stručnjak za obrazovne znanosti i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
Više u VIDEOPRILOGU:
Problem smo detektirali – postoji li rješenje za pravednije vrednovanje znanja u školama?
Postoji rješenje od 2016. , neke su stvari napravljene, problem inflacije i nerealnih ocjena. Što bi prvo napravio– opći uspjeh treba ukinuti kao prosjek zaključne ocjene jer to ne znači ništa, ni o čem je učenik dobar, logični je neopravdan.
Neke srednje škole uvele su prijemne, najavljuju se nacionalni ispiti za osnovno školstvo – je li to dobar put za objektivnu procjenu znanja?
Ako ukinete opći uspjeh, nego gledate samo predmete koji su samo bitni za nastavak obrazovanja ovisno o srednjoj školi, ako im date veću vrijednost, ako prepoznate o čem je osoba dobra… To je put prema naprijed. Treća stvar je uvesti hibridni model vrednovanja u osnovnom školama, naime osim školskog ocjenjivanja, učitelj procjenjuje koliko je učenik u odnosu na druge dobar ili loš u nečemu, te bi onda zajednička ocjena bila puno objektivnija te bi maknula bi pritisak roditelja, nije to utopija. Bacanje novca u nepotrebne stvari u školstvu je utopija, ovo se može napraviti za 5 godina.
Nacionalni ispiti ne služe ocjeni ucenika. Oni služe ministarstvu, meni, sustavu gdje je sustav – ne procjenjuje učenika u npr matematici. Rješenje je školsko ocjenje i vanjsko vrednovanje.
Svatko sada prebacuje krivicu na druge, ali činjenica je da se danas učitelj ne mjeri kvalitetom nastave i znanjem učenika, već količinom papira i birokracije koju ispune.
Učitelji se i vrednuju, ne može uspjeh nekog učenika biti mjerilo nastavnika. Ako radite u nekoj srednjoj strukovnoj ili XV. Gimnaziji ne dobivate jednako dobre učenike- bitno je dokud je doveo učenika. Olakšali biste pritisak nastavnicima, maknuli bi pritisak roditelja, učenik bi imao povratnu informaciju gdje je dobar a gdje nije – to su stvarni primjeri koji bi pomakli ovu zemlju zato što bi napravili društvo korisno u državi. Vlast sama ruši meriokratske uspjehe.
Bolja je Hrvatska od politike, može smisliti naprednija rješenja, može napraviti dobro za učenike i učitelje, da nema prosječne učenika. Postoji potencijal u svakom i treba ga vrednovati.
Koliko su krivi roditelji?
Isto odgovorni kao i svi dijelovi sustava, ali kada vidite da sustav nije pošten , normalno da ćete se aktivirati. Neki prelaze sve moguće granice, ulaze u škole, prijete, rade ne znam kakve stvari. Ali kada objektivirate ocjene, date alate dostupne roditeljima, isto to ćete postići. Ljudima je obrazovanje važno, pogotovo djece. Ako vi ne učinite nešto da to školovanje ne bude samo za ocjenu nego za osobu npr. kada dobije trojku i misli da je to loše, a nije jer je 3 dobar – nije loše. Ja se iskreno nadam da postoji pamet, imamo potencijal da napravimo puno toga da dođemo do političara koji će biti političari s vizijom za zemlju, i da je netko tko ima 3 u Sinju ili Kninu dobar, govori Jokić za RTL.