Kako se država bori s kriminalom? Raste broj ubojstava, raste broj pokušaja ubojstava…

Idi na originalni članak
Photo: Milan Sabic/PIXSELL

Prije dva mjeseca policija je u stanu jedne od žrtava trostrukog ubojstva u Splitu pronašla kokain i heroin, ali…

Oglas

“Mijenjat ćemo zakone, postrožiti borbu protiv dilera i organiziranog kriminala”, zagrmio je nekidan premijer Andrej Plenković u Splitu, nakon što se danima u Hrvatskoj govori kako su ljudi izgubili vjeru u institucije, da je Split grad slučaj, da se zna i tko su dileri i tko kriminalci, a nitko ne poduzima ništa.

Pa se Direkt malo pozabavio brojevima i sa stručnjacima i pokušao odgovoriti na pitanje – kako se država nosi s organiziranim kriminalom.

Pogledajte više u Videoprilogu:

Još prije dva mjeseca policija je u stanu jedne od žrtava trostrukog ubojstva u Splitu pronašla kokain i heroin, ali tada u zatvoru nije završio. Pretresom stanova nakon ubojstva, policija je ponovno pronašla kokain u stanu. Da je sustav na vrijeme odradio svoj posao možda bi danas sve bilo drugačije. Predsjednik Vlade svojom je izjavom 18. siječnja podigao dosta prašine:

“Mijenjat ćemo zakone ako treba, postrožiti borbu protiv onih koji raspačavaju drogu, protiv onih koji se bave organiziranim kriminalom. Protiv onih koji nam mlade navode na devijantna ponašanja.”

Bivša ministrica socijalne skrbi Bernardica Juretić, koja se dugi niz godina bavi ovisnostima o drogama, tvrdi da nije problem u zakonima već u politici.

“Ja sam s kritikom vezano uz izjavu gospodina Plenkovića htjela svratiti pozornost vezano uz politiku borbe protiv ovisnosti u Hrvatskoj. Ako se sjećate, prije dvije godine Ured za droge trebao se pripojiti Ministarstvu zdravstva pa nisu znali šta će s njim. Pa su ga pripojili Zavodu za javno zdravstvo”, kazala je Juretić.

Što se ubojstava tiče lani ih je bilo 30, a 2018. 22. Ali ako uspoređujemo s 2017. i 2018. taj je broj dvostruko manji. Kad smo kod droge, u MUP-u lani su imali 2871 slučaj zlouporabe droga, 2018. 2274, 2017. 2589., a 2016. 2838. slučajeva.

“Raširenost zlouporabe droga prvenstveno počiva na korupcijom uvjetovanoj lošoj penalnoj politici. Ja ću vam reći jedan konkretan slučaj, 800 grama kokaina je nađeno kod jednog počinitelja kaznenog djela. On je dobio samo jednu godinicu zatvora i godinu dana uvjetno”, rekao je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.

Državno odvjetništvo u svojem godišnjem izvješću lopticu prebacuje na policiju i kaže da je broj podnesenih prijava zbog zlouporabe droga u padu zbog manjeg broja istraga koje provodi policija i nedostatka dokaza. Pa je tako 2016. podneseno je 1550 prijava, 2017. 1291, a 2018. 1172. za prošlu godinu još se čeka izvješće.

“U svakom slučaju je gore stanje u odnosu na statistiku. Mi nemamo statističke pokazatelje koliko je osoba involvirano u samu zlouporabu bilo da se radi o ponudi ili potražnji za drogom”, ističe Dubravko Klarić, stručnjak za kriminalistiku.

Ako je broj zapljena droge veći to ne mora značiti da je i količina veća. Policija je 2019. imala 188 slučajeva zapljene heroina, odnosno 21 kilogram. Isto tako, 2018. bilo je više slučajeva zapljene, ali je ukupna količina bila manja. Lani je policija imala 582 slučaja zapljene kokaina, odnosno 21 kilogram. Ujedno, 2018. je bilo 456 slučaja sa 108 kilograma kokaina. Kada govorimo o marihuani lani je bilo preko 6600 slučajeva gdje je palo preko 2,5 tone. Godinu prije bilo je preko 7000 slučajeva gdje je palo 4,6 tona marihuane.

“Velika je istina ono što se kaže je da male slučajeve rješava pravosuđe, a velike politika. Tome treba pogledat u oči. DORH i policija taj istražno represivni postupak moraju značajno staviti na stranu prevencije”, pojasnio je Orepić.

Iz MUP-a pak poručuju da su fokusirani na slučajeve u kojima padaju krupne ribe jer jedini na takav način sprečavaju dolazak droge do uličnih dilera.

Vijesti.hr

Exit mobile version