U europskom tečajnom mehanizmu provest ćemo dvije godine
“Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za euro”, rekao je u ponedjeljak jedan od rijetkih ministara za koje znamo da će imati mjesto i u novoj Vladi, ministar financija Zdravko Marić.
U čekaonici za euro, odnosno u europskom tečajnom mehanizmu, provest ćemo dvije godine, što je, kaže Marić, dovoljno da se pripremimo, da se umanje problemi i da ispunimo mastriške kriterije koji se tiču deficita proračuna i javnog duga.
Gost RTL-a Danas bio je ministar financija Zdravko Marić.
Čemu strah od eura?
“Građani su do sada, iz raznoraznih anketa, najviše iskazali vrstu bojazni za možebitno zaokruživanje cijena, kad dođe do konverzije, na više. Međutim, mi smo već napravili neke analize kod zemalja koje su uvodile euro u zadnjim krugovima. Opće povećanje bilo je oko 0,23 posto.”
Ipak, Slovenski statistički zavod navodi da je šalica kave poskupjela 50 posto, a frizeri 40.
“Ja sam govorio o općoj razini cijena, sve kada uzmete. Kava u kafiću, koja je sada 8, 10, 12 kuna, ovisno o lokaciji, naravno da neće doći do povećanja za par lipa. Ako dođe do povećanja, zaokruživat će se na 50 lipa ili na cijelu kunu. Slično i u nekim uslugama. U općoj razini cijena nije došlo do značajnog porasta.
Ono što je također važno je da ćemo mi uvesti jedan mehanizam, najmanje pet mjeseci prije, čim bude poznat točni tečaj konverzije. Onog časa kad se utvrdi tečaj konverzije, mi ćemo uvesti obvezu iskazivanja dualnih cijena. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura se definira tečaj.”
Uvođenje eura očito će se dogoditi u mandatu nove Vlade
“Ne volimo spekulirati, zaista nije zahvalno, takva je nekva vrsta dogovora s europskim institucijama, ali realno je očekivati, 1. 1. 2023. neki je najraniji datum.”
Zašto neke države, poput Švedske, odbijaju euro?
“Švedska ima svoje specifičnosti koje su ih vodile prema tomu. Slično kao i neke zemlje poput Češke, Poljske, Mađarske, ali sada u vrijeme Covida puno je interesa s njihove strane. Kad ste dio eurozone, tada postoje gotovo neograničeni izvori financiranja putem Europske središnje banke.”
Spomenuli smo poskupljenja, no možemo li očekiva i neka pojeftinjenja?
“Sigurno da da. Euro opet znači dodatnu konkurenciju, ona je zdrava, tjera na bolju i veću kvalitetu, a po nižim cijenama. Kada stavite u bilancu sve te pluseve i minuse, naravno da trebamo čuti sve, pomno analizirati, raditi sve da se možebitne negativne strane umanje, ali ne smijemo zanemariti pozitivne. U potpunosti nestaje valutni rizik, opasnost od nekakve valutne krize u Hrvatskoj praktički nema. Kreditni rizici i sve uz mjenjačke poslove, ti troškovi se značajno smanjuju, odnosno nestaju.”
Ljudi koji imaju kredite u kunama strahuju da će morati raditi konverziju. Na čiji će to biti trošak? Banke se žale da su tu već u gubitku, je li to baš tako?
“Ne. Građani ništa s tim troškom neće imati, a njega i bog zna kakvog neće ni biti ako imate kunski kredit. On će se samo rekalkulirati u tečaj. Neće biti, koliko znam, ni potrebe za odlazak u banke da se nešto mijenja u ugovorima. Ako i bude kakvih troškova, oni idu na teret banaka.”
Prijeti li nam najesen gospodarska katastrofa i stojite li pri tome da nam nedostaje 25 milijardi, je li stanje gore ili možda bolje?
“Stanje je onakvo kakvim smo ga prikazali, realno, racionalno, transparentno, nema potrebe za stvaranjem dodatne panike. Od prvog dana, kako u zdravstvenom, tako i gospodarskom dijelu, sve što znamo mi, znaju i građani. Ne treba ništa dodatno o tome govoriti. Međutim, što se tiče tih očekivanja za jesen, ono što je možda na početku same krize bila najveća vrsta bojazni je bilo kako ćemo osigurati financiranje cijeel države i društva. Mi smo praktički u dva mjeseca preko 6,5 milijardi eura nove likvidnosti upumpali i gotovo smo u potpunosti isupunili sve naše obveze za financiranjem. Razvoj situacije i dalje pratimo, sada smo u nekom dobu godinu kada ciklusi imaju svoj dodatan značaj, ja gledam da je to i dalje pod kontrolom.”
Vi ste najavili porezna rasterećenja. Neobično, s obzirom na vrijeme. Hoćete li se moći držati toga?
“Ne odustajemo od toga, to je bilo obećanje u izbornom programu, to će se pretočiti u stvarnost, u skladu s mogućnostima.”
Uskoro više…
Adrian De Vrgna, Vijesti.hr