Najviše novo nezaposlenih dolazi iz obrazovanja, prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva
U Hrvatskoj je u srpnju evidentirano više od 150.000 nezaposlenih osoba. Iako je riječ o neznatnom povećanju u odnosu na prošli mjesec, kada brojke usporedimo s istim mjesecom prošle godine, nezaposlenost je veća za za 32 posto.
Pogledajte više u Videoprilogu:
Mnogi se nadaju da bi i ovaj put turistička sezona, koja se zasad razvija iznad očekivanja i ovaj put mogla spasiti hrvatski BDP, odnosno osigurati nova radna mjesta.
Nakon što je u jednoj zagrebačkoj tvrtki odradio probni rok, trebao je potpisati ugovor na neodređeno. No, sve mu je planove pomrsio koronavirus. Sada već tri mjeseca jedan IT-jevac traži posao i kaže: ne bira.
“Nisam dobio otkaz, nego nisam dobio produženje ugovora. Iako za firmu mogu reći samo sve najbolje, ali eto, to je valjda posljedica cijele ove pandemije”, rekao je Mario iz Zagreba.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Marijevu situaciju dijeli još najmanje 150.000 Hrvata.
Kada govorimo o istom razdoblju prošle godine, porast nezaposlenosti bilježe sve županije. Svakako tu prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s porastom broja nezaposlenih za čak 83 posto.
Više od 50 posto je porast nezaposlenih u Šibensko-kninskoj, Istarskoj te Zadarskoj županiji, dok je najmanji porast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko-moslavačkoj te Osječko-baranjskoj županiji.
Najviše novo nezaposlenih dolazi iz obrazovanja, prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva. S obzirom na koronakrizu podaci o rastu broja nezaposlenih, nekim analitičarima nisu iznenađujući.
“Pa čini se da lockdown izazvan epidemijom koronavirusa nije izazvao takav snažan šok na tržištu rada kao što se očekivalo. Vjerojatno su tome pomogle i Vladine mjere održavanja zaposlenosti. Ako usporedimo sa krizom iz 2009. godine, kada je u jednoj godini izgubljeno 150 tisuća radnih mjesta, ova sadašnja kretanja na aktualnom tržištu rada nisu dramatična”, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
A ne bi trebao biti ni dramatičan pad BDP-a. Različiti scenariji predviđali su pad od 9, a oni najcrniji i 15 posto. Zahvaljujući neočekivano dobrim rezultatima turističke sezone, ali i izvozu, nagađa se da bi pad BDP-mogao biti oko 6,5 posto.
“I tu je jako važna uloga Vlade. Ako Vlada u narednoj godini bude stimulirala investicije financirane iz Europskih fondova iz domaće štednje, tada će ekonomski subjekti, ekonomski agenti steći povjerenje u Vladine politike i neće odustajati od svojih investicija, neće odustajati od potrošnje i kriza će biti vjerojatno blaža u odnosu na krizu iz 2009. godine”, poručio je Novotny.
Podaci Hrvatske turističke zajednice, koji govore da smo do sada ostvarili već 70 posto lanjskih dolazaka svakako bude optimizam.
Vijesti.hr