Grad je svakodnevno napadalo oko 30 tisuća vojnika JNA potpomognutih rezervistima iz Srbije – zadnjih dana opsade bilo ih je više od 80 tisuća
Bitka za Vukovar bila je najveća i najkrvavija bitka Domovinskog rata, a vukovarski vodotoranj postao je simbol obrane grada heroja. Bio je pogođen s više od 600 projektila, ali “odbijao se srušiti”.
Na njemu se sva tri mjeseca opsade vijorila hrvatska zastava koju je prvi te uvijek Iznova kad bi je srušili – podizao tada 23-godišnji branitelj Ivica Ivanika s Mitnice.
Poslije je s njim zastavu dizao i Hrvoje Džalto. Njihove stope postavljene su pokraj zastave na nedavno Obnovljenom vodotornju.
Opsada Vukovara trajala je punih 87 dana – od 25. kolovoza do 18. studenog 91.
Grad je svakodnevno napadalo oko 30 tisuća vojnika JNA potpomognutih rezervistima iz Srbije – zadnjih dana opsade bilo ih je više od 80 tisuća. Vukovar je u početku branilo oko 1800 hrvatskih branitelja, a u trenutku pada grada u njemu i okolnim mjestima bilo je oko 6700 branitelja.
Tko je na kraju odgovarao za zločin u Vukovaru?
Daleko nadmoćniji neprijatelj bio je i višestruko bolje naoružan – s oko 1600 tenkova i ostalih oklopnih vozila te 1330 topova. Hrvatske snage uništile su im više od 500 tenkova (najviše na Mitnici koja je prozvana grobljem tenkova), te 20 zrakoplova i helikoptera.
Tijekom opsade na grad je na dan padalo oko 8 tisuća granata – svakih 11 sekundi po jedna. Kada pogledamo broj žrtava, prema hrvatskim izvorima, agresor broji između 10 i 15 tisuća poginulih, a hrvatska strana broji 2 717 žrtava – od toga je 879 branitelja, ostalo su civili, među njima 86-ero djece. Agresor je imao između pet i deset tisuća ranjenika, a hrvatska strana 777. Grad je potpuno razoren.
Tko je na kraju odgovarao za zločin u Vukovaru? Pred Haškim sudom za pokolj na Ovčari osuđeni su na 20 godina zatvora pukovnik JNA Mile Mrkšić koji je umro u zatvoru. Major Veselin Šljivančanin dobio je 10 godina i danas već slobodno šeće Beogradom. Kapetan Miroslav Radić oslobođen je optužbi. Vukovarska stradanja spominju se i u optužnici Vojislavu Šešelju te Slobodanu Miloševiću – nijedan za njih nije proglašen krivim.
Vijesti.hr