E-savjetovanje je završilo no rasprava na tom nije stala
Jesu li haskiji, njemački ovčari i tornjaci opasni psi? Ako su kupljeni od uzgajivača nisu, a ako nisu s rodovnikom onda su moguće opasni psi.
Jedna je to od nelogičnosti iz novog pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja koje je na javnu raspravu uputilo Ministarstvo poljoprivrede, donosi Ružica Đukić za RTL Vijesti.
Podsjetimo, na popisu se nalazi čak 30 pasmina: “Vlasnik psa pasmine rotvajler, njemački, belgijski, nizozemski, srednjeazijski i kavkaski ovčar, čehoslovački vučjak, doberman, njemački bokser, argentinska i bordoška doga, tosa, cane corso, engleski mastif, napuljski mastif, tibetski mastif, hovavart, šarplaninac, tornjak, aljaški malamut, sibirski haski, akita, američka akita, brazilska fila, kangal, rodezijski gonič, kanarski pas, crni ruski terijer, američki buli, američki buldog, iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgoja mora kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci”, piše u prijedlogu pravilnika.
E-savjetovanje je završilo no rasprava na tom nije stala.
Više u VIDEOPRILOGU:
Dva njemačka ovčara, psi iste pasmine, ali posve različitog karaktera. Umiljata Jenny i nekoć vrlo agresivni Hans. “Ovo nekad nije bilo moguće. Bilo kakav pas, čovjek, bilo šta. Bio je dosta agresivan tako da je tu puno odricanja, puno rada da bi pas mogao funkcionirati među ljudima, među životinjama”, rekao je Antonio Samac.
Važna je dobrobit i za ljude i za pse
Hans je jedan od mnogi pasa koje je Antonio uspješno rehabilitirao i socijalizirao. “Ako pas uči od čovjeka koji nije isfrustiran, koji nije nervozan, koji ima ljubav, psi će naslijediti tu ljubav i sigurno neće bit agresivni bez obzira na pasminu”, kaže Antonio.
Upravo to jedna je od glavnih zamjerki ljubitelja životinja na novi pravilnik. Druga je kako su u pravilnik o opasnim psima ubačeni i oni moguće opasni te psi iz nekontroliranog uzgoja.
“Cijeli pravilnik je u suprotnosti sa Ustavom, kaznenim zakonom, zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i matičnim zakonom, zakonom o zaštiti životinja. U suprotnosti je s Ustavom radi zaštite prava vlasništva. Oni su trebali u zakonu o zaštiti životinja regulirat u kojim slučajevima se smije ograničit pravo vlasništva. Jer pas je po našem zakonu stvar. Ne može se to rješavat podzakonskim aktom”, objasnila je Dijana Tomašegović Nikolić, odvjetnica i tajnica Retriver kluba Hrvatske.
Ono što je najviše naljutilo javnost je informacija da bi u moguće opasne pse, poput bul pasmina, mogli biti svrstani i psi u tipu njemačkih i belgijskih ovčara, rotvajlera, dobermana i mnogih drugih te da takvi psi moraju biti kastrirani do 10 , mjeseca života. To je, kažu ljubitelji životinja, zločin. Pravilnik je u pripremi već dvije godine, ali je za mnoge nerazumljiv kao da je napisan u dvije minute. Možda je problem u članovima povjerenstva.
“To je najbolje poderat, podrapat, zaboravit da je ikad postojalo. U povjerenstvo stvait ljude koji znaju svoj posao”, kaže odvjetnica i tajnica Retriver kluba Hrvatske
Čini se da bi upravo do toga moglo i doći. “Nakon ovakve reakcije javnosti svakako smatram da ima osnove da se pravilnik ponovno prouči i da se prođe kroz sve primjedbe. U tom smislu imat ćemo dodatne sastanke povjerenstva, proširit ćemo povjerenstvo sa dodatnim stručnjacima”, rekla je Branka Buković Šošić, predsjednica Povjerenstva za izradu Pravilnika za RTL Vijesti.
Važno je da to budu stručnjaci kojima će na prvom mjestu biti dobrobit i ljudi i pasa.