‘Tim ministrice je fokusiran na EU fondove. Za kurikularnu reformu imamo 300 milijuna kuna, a u projektu e-škola je već 307 milijuna’, kazala je pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odlučila je da će od iduće godine učenici 5. i 6. razreda imati po dva sata informatike tjedno.
“Time sadržaj o disketama i sadržaji koji su propisani za informatiku 1994. odlaze u povijest, a ono o čemu ćemo govoriti i na čemu će raditi učenici i učitelji je razvoj digitalnih kompetencija, algoritamskog i računarnog mišljenja i programiranja i snalaženja u suvremenome društvu”, kazala je ministrica Divjak.
Ipak u mnogim sredinama nisu čekali državu, kombinacija nastavničkog entuzijazma, lokalne samouprave i privatne inicijative već je dala lijepe rezultate. Varaždinska županija je tako u informatici možda otišao najdalje od svih.
Računala danas vrlo su slična onima nekad – barem ona kojima se služe djeca s teškoćama u razvoju u Vukovaru.
“Računala su u dosta lošem stanju, nastojimo nekim popravcima donacijama poboljšati ova računala, ali vrijeme ih je definitivno pregazilo. Ne mogu ni neke aplikacije djeca otvoriti jer je računalo prestaro i preslabo”, kazala nam je Mirela Posarić, ravnateljica OŠ Josip Matoš u Vukovaru.
Mali Vukovarci nemaju ni učionicu ni nastavnika – i nisu jedini u Hrvatskoj. Tristo kilometara dalje – kao da je tristo informatičkih godina dalje. Varaždinska županija.
“Stvarno mogu reći da je kod nas situacija takva da bez obzira radi li se o nekoj manjoj školi manjem mjestu ili velikim školama svi imaju jednake uvjete”, ističe Darko Krznar, nastavnik informatike i voditelj Centra izvrsnosti.
Nije nikakva daleka budućnost – već Novi Marof. Profesor Krznar nije čekao Ministarstvo: autor je kurikuluma koji priliči 21. stoljeću. Od ove jeseni, od prvog razreda informatika kao izvanastavna aktivnost stiže u 33 škole kojima je osnivač varaždinska županija.
“Informatika mi je bio jako dobar predmet i nadam se da će i ove biti. Inače, učitelj je jako dobar. Ne učimo baš teške stvari. Nisam sve znala, ali sam naučila”, priča nam učenica.
“Kako će se informatika provoditi u prvom razredu? Glavna ideja u smišljavanju nastavnog plana za informatiku za niže razrede od prvog do četvrtog bila je da djecu zainteresiramo za programiranje uvođenjem microbit tehnologije”, kaže nam Darko Krznar, nastavnik informatike i voditelj Centra izvrsnosti.
Plan je 30 sati godišnje, dakle učenici će do 5. razreda odslušati već 120 sati informatike. A to mogu jer imaju najveći broj računala u Hrvatskoj.
“Naš prosjek učenika na jedno računalo u osnovnoj školi je 5 učenika, a u srednjoj školi 3,7. Ukupno u sustavu za kojeg se brine Varaždinska županija 4,4. Po nekim podacima od CARNET-a do kojih sam ja uspio doći taj prosjek je na razini države 12 učenika na jedno računalo”, ističe Krznar.
Sve bi se to trebalo promijeniti iduće godine – jer informatika postaje obavezna za 5. i 6. razrede u cijeloj zemlji. Sindikalci odluku Ministarstva obrazovanja podržavaju, ali poručuju: sve je nepripremljeno: malo je vremena i novca.
“Ja ponajprije vidim dva problema: jedan je problem taj što će nama nedostajti nastavnika informatike i drugi je problem što bi je svi trebali imati pod jednakim uvjetima. Skrećem pažnju na opremu. U tim učioniciama je oprema koja je već odavno neupotrebljiva”, izjavio je Zlatko Stipić iz sindikata Preporod.
Već iduće školske godine računala kao što su ova u Vukovaru ne bi trebalo biti niti u jednoj hrvatskoj školi.
I bez kurikularne reforme i bez pustih milijuna – neki su nastavnici već odavno u 21. stoljeću. Jedna od takvih nastavnica Lidija Kralj, profesorica informatike i matematike koja, gostovala je u RTL Direktu.
Kralj je dobila Microsoftovo priznanje za jednog od pet najinovativnijih učitelja u Europi sama je smislila i metodu učenja matematike koju primjenjuje u svojoj školi, a sada je i pomoćnica ministrice Blaženke Divjak.