‘Tim ministrice je fokusiran na EU fondove. Za kurikularnu reformu imamo 300 milijuna kuna, a u projektu e-škola je već 307 milijuna’, kazala je pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak odlučila je da će od iduće godine učenici 5. i 6. razreda imati po dva sata informatike tjedno.
“Time sadržaj o disketama i sadržaji koji su propisani za informatiku 1994. odlaze u povijest, a ono o čemu ćemo govoriti i na čemu će raditi učenici i učitelji je razvoj digitalnih kompetencija, algoritamskog i računarnog mišljenja i programiranja i snalaženja u suvremenome društvu”, kazala je ministrica Divjak.
Ipak u mnogim sredinama nisu čekali državu, kombinacija nastavničkog entuzijazma, lokalne samouprave i privatne inicijative već je dala lijepe rezultate. Varaždinska županija je tako u informatici možda otišao najdalje od svih.
Računala danas vrlo su slična onima nekad – barem ona kojima se služe djeca s teškoćama u razvoju u Vukovaru.
“Računala su u dosta lošem stanju, nastojimo nekim popravcima donacijama poboljšati ova računala, ali vrijeme ih je definitivno pregazilo. Ne mogu ni neke aplikacije djeca otvoriti jer je računalo prestaro i preslabo”, kazala nam je Mirela Posarić, ravnateljica OŠ Josip Matoš u Vukovaru.
Mali Vukovarci nemaju ni učionicu ni nastavnika – i nisu jedini u Hrvatskoj. Tristo kilometara dalje – kao da je tristo informatičkih godina dalje. Varaždinska županija.
“Stvarno mogu reći da je kod nas situacija takva da bez obzira radi li se o nekoj manjoj školi manjem mjestu ili velikim školama svi imaju jednake uvjete”, ističe Darko Krznar, nastavnik informatike i voditelj Centra izvrsnosti.
Nije nikakva daleka budućnost – već Novi Marof. Profesor Krznar nije čekao Ministarstvo: autor je kurikuluma koji priliči 21. stoljeću. Od ove jeseni, od prvog razreda informatika kao izvanastavna aktivnost stiže u 33 škole kojima je osnivač varaždinska županija.
“Informatika mi je bio jako dobar predmet i nadam se da će i ove biti. Inače, učitelj je jako dobar. Ne učimo baš teške stvari. Nisam sve znala, ali sam naučila”, priča nam učenica.
“Kako će se informatika provoditi u prvom razredu? Glavna ideja u smišljavanju nastavnog plana za informatiku za niže razrede od prvog do četvrtog bila je da djecu zainteresiramo za programiranje uvođenjem microbit tehnologije”, kaže nam Darko Krznar, nastavnik informatike i voditelj Centra izvrsnosti.
Plan je 30 sati godišnje, dakle učenici će do 5. razreda odslušati već 120 sati informatike. A to mogu jer imaju najveći broj računala u Hrvatskoj.
“Naš prosjek učenika na jedno računalo u osnovnoj školi je 5 učenika, a u srednjoj školi 3,7. Ukupno u sustavu za kojeg se brine Varaždinska županija 4,4. Po nekim podacima od CARNET-a do kojih sam ja uspio doći taj prosjek je na razini države 12 učenika na jedno računalo”, ističe Krznar.
Sve bi se to trebalo promijeniti iduće godine – jer informatika postaje obavezna za 5. i 6. razrede u cijeloj zemlji. Sindikalci odluku Ministarstva obrazovanja podržavaju, ali poručuju: sve je nepripremljeno: malo je vremena i novca.
“Ja ponajprije vidim dva problema: jedan je problem taj što će nama nedostajti nastavnika informatike i drugi je problem što bi je svi trebali imati pod jednakim uvjetima. Skrećem pažnju na opremu. U tim učioniciama je oprema koja je već odavno neupotrebljiva”, izjavio je Zlatko Stipić iz sindikata Preporod.
Već iduće školske godine računala kao što su ova u Vukovaru ne bi trebalo biti niti u jednoj hrvatskoj školi.
I bez kurikularne reforme i bez pustih milijuna – neki su nastavnici već odavno u 21. stoljeću. Jedna od takvih nastavnica Lidija Kralj, profesorica informatike i matematike koja, gostovala je u RTL Direktu.
Kralj je dobila Microsoftovo priznanje za jednog od pet najinovativnijih učitelja u Europi sama je smislila i metodu učenja matematike koju primjenjuje u svojoj školi, a sada je i pomoćnica ministrice Blaženke Divjak.
Profesorice Kralj, vi ste zaduženi da ispred Ministarstva sprovedete ovu odluku, je li ideja o uvođenje obavezne informatike realna?
Tim ministrice Divjak će napraviti sve da to učini. Izazovi su veliki, svjesni smo toga, jer da ih nema već bi netko prije 20 godina uveo obaveznu informatiku. Pripremljen je financijski okvir, nova oprema stiže u škole već prije kraja ove kalendarske godine. Isplanirana je edukacija učitelja, plan je postavljen vrlo dinamično. Za računala su osigurana tri milijuna kuna. U budžetu za 2018. tražimo dodatna sredstva. Novaca ima, postoji 300 milijuna kuna za kurikularnu reformu, 307 milijuna je u projektu e-škola, do 2022. imat ćemo još milijardu kuna, a tim ministrice Divjak je fokusiran na EU fondove.
Računala nisu glavni problem. Problem su nastavnici – kako ćete privući ljude da rade u školi za 6.000 kuna?
Povratne informacije s terena su izvrsne. Moji kolege se vesele uvođenju nove informatike, svjesni su izazova, ali su i spremni raditi. Imamo zaista izvrsne učitelje, Ministarstvo će im pomoći dići kompetencije na višu razinu.
Ministricu Blaženku Divjak ste upoznali još na fakultetu prije 30 godina. Vjerujete da će ona donijeti promjene u obrazovanje u Hrvatskoj?
Uz ministricu je stručan, nestranački tim. Ministrica je uporna i stručna, mislim da ona jako dobro rješava politička pitanja.
Uvođenje obavezne informatike prvi je konkretan projekt ministarstva, što je sljedeće?
Eksprerimentalno uvođenje cjelovite kurikularne reforme sljedeće školske godine.
Leona Šiljeg, Zoran Šprajc