Poništena je odredba Vlade prema kojoj su dužnici dio primanja dobivali na zaštićeni račun. Sad im prijeti oduzimanje cjelokupnih primanja, a država ne nudi novo rješenje
Posljednjih 6 godina Dijani Rivić se ovršuje trećina plaće. Otprilike u isto vrijeme kad je ostala bez muža – podivljao je tečaj franka. Nije mogla plaćati kredit, pa ga je banka otkazala.
“Dosad sam egzistirala jedva, jedva bih od prvog do prvog mogla preživjeti s djecom, samohrana sam majka, ne znam što će se dogoditi sa mnom poslije ovog zakona, odluke Ustavnog suda gdje citira da će se plijeniti plaća u cijelosti”, rekla je Dijana.
Dijana je jedna od onih koji su od 2005. do 2008. potpisali suglasnost da im se radi naplate tražbine može zaplijeniti i cijela plaća – jer Ovršni je zakon tada dopuštao tu mogućnost, a banke koristile.
2013 – Vlada je donijela pravilnik koji je ovrhe, bez obzira na suglasnosti – ograničio na samo dio plaće. A 4 godine kasnije – Ustavni je sud to poništio. “Izjave o suglasnosti ovjerene do 17. lipnja 2008. vrijede i nadalje, pa je FINA dužna provesti ovrhu u skladu s opsegom dopuštenja ovrhe na plaći koji proizlazi iz sadržaja izjave”, stoji u priopćenju Ustavnog suda.
Zasad nepoznat broj dužnika – mogao bi se nakon ovakve odluke naći u nemogućoj situaciji, da žive bez ikakvih primanja. Država nema rješenja. “Moramo poštivati odluku Ustavnog suda koja je rekla da ono što se desilo od 2005. do 2008. je naprosto tako”, rekao je Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa.
No saborski zastupnik Goran Aleksić – s tim se ne slaže. “Mislim da ministar griješi, odluka Ustavnog suda nije relevantna, nego je relevantan Ovršni zakon, a ako cijela Vlada i ministar misle da se Ovršni zakon kako je izmijenjen ne može primjeniti neka hitno ponovno mijenja Ovršni zakon i spriječi ovrhu cijele plaće, to im je dužnost”, smatra Aleksić.
Ministar Bošnjaković odgovara: “Mi izmjenama istog Ovršnog zakon opet ne možemo reć da ono što je bilo legalno od 2005 do 2008, što su građani sukladno zakonu tada napravili, da danas 10 godina poslije kažemo da to više nije legalno, to je naprosto jedna zakonska procedura koja bi opet ušla u jednu zonu neustavnosti.”
Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnijela je Raiffeisen banka, u priopćenju koje su nam poslali, kao i do sada i ubuduće će biti spremni na dogovor s klijentima. Drugim riječima, klijenti bi s bankama trebali pronaći rješenje kroz reprogram ili izvansudsku nagodbu. Netko mora ponuditi rješenje – jer od zraka nitko ne može živjeti.
Josip Antolić