Moskva tvrdi da će Ukrajina napasti njih, a britanski je premijer upozorio Ruse da bi sukob mogao imati čečenski krvavi epilog
U ukrajinskom selu na ruskoj granici ostali su samo vojnici. Većina je stanovništva pobjegla. A kofere pakiraju i zaposlenici američkog i britanskog veleposlanstva u Kijevu.
“Obavještajni podaci kažu da je šezdeset ruskih borbenih skupina na ukrajinskim granicama. Svi vide plan munjevitog rata koji bi mogao uništiti Kijev”, tvrdi britanski premijer Boris Johnson.
Ukrajinci misle da je povlačenje bespotrebno, a jednak stav zasad dijele i ostale europske zemlje.
“Mislim da ne moramo dramatizirati dok su pregovori u tijeku. A jesu. Mislim da ne trebamo napustiti Ukrajinu” kaže Josep Borrel, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Više pogledajte u video prilogu RTL-a:
Ali da je rat itekako moguć, moglo se čuti na vijeću ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a kojima je u Bruxellesu fokus bila upravo Ukrajina. Brine ih i to što Rusi planiraju još jednu vojnu vježbu, na zapadnoj granici Europske unije, u blizini Irske.
“Svakako sam jasno dao do znanja ruskom veleposlaniku u Irskoj da ta vojna vježba nije dobrodošla. Ovo nije vrijeme za povećavanje vojne aktivnosti i napetosti,” objašnjava Simon Coveney, irski ministar vanjskih poslova.
Osim novog, već drugog paketa naoružanja koji su iskrcali američki avioni, u Ukrajinu stiže i europski novac.
“1,2 milijarde eura. Ovaj paket pomoći će Ukrajini da riješi svoje financijske potrebe u slučaju sukoba”, kaže Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
A SAD je odlučio, ne samo da neće povući NATO snage, nego ih stiže još. Histerija zapadnih zemalja će izazvati eskalaciju sukoba, poručuju iz Moskve. Kažu kako je nišan okrenut prema njima, a ne obratno.
“Istina je da ova koncentracija ukrajinske vojske pokazuje pripreme za napad. Istina je da takva prijetnja postoji. Željeli bismo da zemlje NATO-a u svakoj od svojih izjava pozivaju Kijev da odustane od same ideje o mogućoj upotrebi sile”, kazao je glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov.
Ukrajinci napad negiraju, i zahtijevaju da se Rusima odmah uvedu sankcije. To je zasad odbijeno. Od sankcija, ali iz Moskve strahuje i Europa. Jer tek što je u lipnju u Baltičko more spušten i zadnji dio cijevi kojom plin iz Rusije stiže u Njemačku, Europa bi mogla ostati odsječena.
“Možda to mogu reći jer nisam Nijemac, ali ne mogu zamisliti da će, ako se dogodi intervencija, plin teći kroz Sjeverni tok u sljedećih deset godina. Putin to zna, svi to znamo”, tvrdi Jean Asselborn, luksemburški ministar vanjskih poslova.
Riječ je o dvjema cijevima kojima 110 milijardi kubika plina stiže u Europu i šire. SAD već pregovara s drugim zemljama da pojačaju svoju proizvodnju plina jer se sprema na najgori scenarij, a to je rat, izvještava Irena Pirjać za RTL Vijesti.