Među migrantima je sve više ljudi iz Alžira, Maroka, Tunisa
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Migrantska kriza u Hrvatskoj dobiva sve veću i političku i medijsku pozornost, ali uza svu pozornost ima i mnogo nepoznanica. Tko su ti migranti, odakle dolaze, zašto dolaze, kako dolaze, kojim rutama dolaze i prolaze i zašto dolaze i prolaze bez ikakvih dokumenata. Dario Todorović pročešljao je rutu, razgovarao s migrantima, policijom, UNHCR-om i nevladinim udrugama i napravio priručnik za sve koji o migrantskoj krizi žele znati više od drugih.
Većina nema prave dokumente
Djevojčica rođena na putu iz Iraka prema Europi gotovo cijeli svoj život, punih sedam mjeseci živi u Velikoj Kladuši. Njezina šesteročlana obitelj jedina je obitelj koju smo zatekli u gradu blizu granice s Hrvatskom. Za razgovor su zadužili 12-godišnjeg dječaka koji jedini zna engleski. Kaže kako žele u Luksemburg, makar tamo nemaju obitelj. Dokumente i putovnicu imaju.
I jedini su koji imaju prave dokumente. Ostali s kojima smo razgovarali, a to su mahom muškarci u dvadesetim i tridesetim godinama, nemaju dokumente. Većina njih ne želi pričati u kameru, ali su pokazali kojim su rutama od svoje kuće stigli do Bosne i Hercegovine.
Da bi Palestinac, koji kaže da je iz pojasa Gaze, pokazao svoju rutu, prvo smo morali na karti prekrižiti Izrael. Iz Palestine je išao do Egipta, zatim avionom do Turske, pa brodom do Grčke.
Najčešće rute
U razgovoru s više migranata, utvrdili smo koje su najčešće rute kojima su stigli do Kladuše.
Alžirci, Tunižani i drugi sa sjevera Afrike, kojih u Kladuši ima najviše, ne mogu najkraćom rutom do recimo Španjolske ili Italije jer nalete na šengensku granicu i treba im viza. Zato lete do Turske, onda se do Grčke probijaju najčešće čamcem preko Egejskog mora. Iz Grčke do Bosne stižu preko Albanije i Crne Gore.
Druga ruta od Grčke do Bosne vodi ih preko Makedonije, Kosova i Srbije. Na kraju su svi završili pred granicom s Hrvatskom.
U BiH ušlo oko 22.000 tisuće migranata
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, ove je godine u tu zemlju ušlo oko 22 tisuće migranata. Mnogi od njih pokušat će ili su već pokušali proboj kroz proboj kroz Hrvatsku.
Pričali smo i s mladićem koji dolazi iz Alžira. Rekao je da je od Alžira do Turske doputovao avionom. Zatim je svoju putovnicu poštom poslao natrag u Alžir. Kaže da mu u probijanju do srca Europe putovnica više ne treba.
“Možda neki od njih na način kako bi povećali šansu da dobiju azil računaju da im njihov pravi identitet ne bi pomogao. Naravno da je jedan od ajmo reći glavnih generatora odluke o dodjeli statusa izbjeglice upravo zemlja podrijetla, odnosno činjenice dolazi li netko iz zemlje koja je zahvaćena ratnim sukobima ili ne”, kazao je Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Europu.
Sve više migranata iz zemalja u kojima nema rata
Među migrantima je u posljednje vrijeme sve više ljudi iz Alžira, Maroka, Tunisa, zemalja u kojima nema rata. Ima ih po čitavoj Kladuši, ali na nekim se punktevima vidno grupiraju.
U trgovini elektroničkom opremom u Velikoj Kladuši velika je gužva. To je iz dva razloga. Prvi je taj što svi dolaze po kartice na kojima se nalazi 4 gigabajta prometa, a još važniji razlog je što se na svim ovim utičnicama pune mobiteli migranata.
Facebook im je poveznica s domom. Alžirac koji je tu već godinu dana na mješanom mi jeziku govori kako želi azil – bilo gdje. Zatražio je srpski, ali nema odgovora.
Prelazak preko Balkana mogao bi postati teži
No, relativno lak prelazak preko Balkana mogao bi postati teži. Crnogorci najavljuju da će pojačati kontrole prema granici sa Srbijom, a ministar unutarnjih poslova za RTL kaže – problema ima i u Crnoj Gori i Srbiji i na Kosovu i u Albaniji.
“Hrvatska ima graničnih policajaca više nego sve te zemlje skupa. To nije dostatno. Europska Unija tu mora pomoći. Hrvatska pomaže u smislu komunikacije i to je put kojim će se eventualni novi migracijski pritisci lakše rješavat jer kad svatko odradi svoj dio posla, onda će biti manje posla i za hrvatsku policiju”, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Zima stiže, a migranti se snalaze kako znaju
Suživot ljudi iz Kladuše i migranata traje već mjesecima. No, stiže zima i sad već ogorčeni mještani govore kako je u sve više napuštenih kuća provaljeno i u njima su se smjestili novi stanari. No, zauzeli su i neke javne prostore jer u gradu Fikreta Abdića Babe ih uglavnom nitko od nikuda ne tjera.
U napuštenom autobusnom kolodvoru u samom centru Velike Kladuše nalazi se četrdesetak migranata koji tu stalno borave, spavaju, sve je prepuno stvari- tenisica, cipela, odjeće. Higijenski uvjeti su loši i sve je prepuno muha.
Prije devet dana dvjestotinjak migranata koji su blokirali granicu, svoj je novi privremeni dom pronašlo u prostorima hale tvrtke Miral na izlazu iz Kladuše.
Nakon mjeseci lutanja, mnogima je već ravno sve do – Njemačke, Belgije, Luksemburga ili o kojoj već zemlji sanjaju, a do koje većina njih nikada neće stići.
Dario Todorović
