RAZMJERI OVRHA ŠOKANTNI: Četvrtina Hrvatske blokirana, svakih sat vremena ovrši se 160 ljudi

Idi na originalni članak

U jednoj sekundi dug građana raste za 15 eura, u minuti za – tisuću i pol. Samo u jednom danu to je 2,2 milijuna eura, a mjesečni iznos je 700 milijuna eura

Oglas

Svakih sat vremena u Hrvatskoj se ovrši 160 ljudi. Zabrinjavajući su to podaci udruge Blokirani. Iako se njihov broj malo smanjio i sada iznosi 320 tisuća ljudi – njihov dug i dalje enormno raste. Već je premašio 42 milijarde kuna. Upravo zato Blokirani traže samo jedno – da se Ovršni zakon stavi izvan snage.

Kod većine Hrvata, ista priča. Bankovni račun stalno je – u minusu. “Ne vidim izlaz iz toga. Nažalost ne. Ne znam kako ću, idem uokolo, radim, čistim, samo da mogu preživjeti”, priča nam Vesna.

Po najnovijim podacima, broj blokiranih trenutačno je 320 tisuća ljudi. Uz članove njihove obitelji – to je već milijun. Ili četvrtina Hrvatske.

“Tamo gdje je problem najizraženiji je činjenica da i dalje imamo rast broja blokiranih građana, koji se zadnjih mjeseci ipak zaustavlja, i rast iznosa kod dugotrajnih blokada preko 365 dana”, analizirao je ekonomski stručnjak Velimir Šonje.

Blokirani iznose šokantne brojke. U samo jednoj sekundi dug građana raste za 15 eura, u minuti za – tisuću i pol. Samo u jednom danu to je 2,2 milijuna eura.
Mjesečni iznos ovrha je 700 milijuna eura.

“Rješenje problema je trenutačno staviti Ovršni zakon van snage. Jedina funkcija koju on ostvaruje je gomilanje duga. Dakle, broj blokiranih se u prošloj godini smanjio, ali ukupno dugovanje neizmjerno raste”, naglašava Sarajko Baksa iz udruge Blokirani.

Kako bi smanjili broj blokiranih, grad Zagreb je građanima čija su primanja manja od 2.200 kuna, a u blokadi su duže od 180 dana – dao mogućnost cjelovitog otpisa kamata i troškova.

“Javilo nam se 1.037 građana, od kojih 500 ispuinjava uvjete. Oni će svi biti obrađeni do kraja godine”, otkrila nam je Mirka Jozić, čelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo.

Osim rezanja kamata i otpisa duga, bivši ministar pravosuđa smatra da se prebacivanjem naplate s Fine na sudove ništa neće dobiti.

“Trošak Fine uvijek može biti manji nego trošak suda. Vi čak ako prebacite naplatu na sud, sud vam opet mora naložiti Fini ili nekom drugom da provede i tu opet imate trošak. To bi bio još jedan korak više”, tvrdi Orsat Miljenić (SDP), bivši ministar pravosuđa.

Najveći dio duga i dalje drže banke. Oni rijetki, koji nisu u minusu – imaju recept. “Kvalitetno raspolagati s novcem kojim raspolažete cijeli mjesec”, savjetuje Snježana.

“Samo treba raditi, posla ima za one koji to žele”, ističe Marta.

Oprezan treba biti, jer samo tijekom današnjeg dana ovršeno će biti novih dvije tisuće ljudi.
Ivana Ivanda Rožić

 

Exit mobile version