Ministrica obrazovanja promijenila je mišljenje nakon javne rasprave jer se većina učitelja i roditelja složila da nema potrebe za ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena uoči božićnih i novogodišnjih praznika
Ministarstvo obrazovanja okrenulo je ploču. Iako se još nedavno razmišljalo o povratku zaključnih ocjena na polugodištu, od toga se ipak odustalo.
”Tijekom javne rasprave o Zakonu o odgoju i obrazovanju stručnjaci i roditelji su gotovo jednoglasno su se složili da zaključivanje ocjena na polugodištu nije potrebno”, kazala je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.
Da nije potrebno, slažu se i učitelji. Sve informacije, kažu mogu se dobiti iz e-dnevnika, koji ima 75 posto škola u Hrvatskoj.
“Roditeljima su ocjene dostupne na uvid cijelo vrijeme, a i e dnevnik nudi mogućnost da okvirno zaokruži ocjenu po predmetu tako da svaki roditelj, a naravno i dijete zna koliki mu je prostor za korektiv”, ističe Brankica Bečirević, učiteljica u OŠ Voltino, Zagreb
Zaključivanje ocjena ukinuo je bivši ministar Željko Jovanović prije gotovo pet i pol godina kako bi se smanjio pritisak na učenike. ‘
‘Meni je to bolje, jer ako u jednom polugodištu skupim lošu ocjenu onda bi nešto ispalo 1 na primjer, ali meni je ovako bolje”, Emanuel, učenik 2. razreda OŠ Voltino.
”Zato što bi inače neki dobili stres da dobe lošu ocjenu pa mislim da je ovako bolje”, smatra učenica Uma.
Tako ne misle odlikašica Karla i studentica Učiteljske akademije Paula, koja je upravo na praksi u ovoj zagrebačkoj školi. ”Ja bih htjela da ima zato što da roditelji znaju da još vježbamo za drugo polugodište”, ističe Karla
”Smatram da treba zaključivati ocjene na polugodištu iz vrlo jednostavnog razloga, jer smatram da se učenici puno više trude i da su rezultati na kraju godine puno bolji”, kazala nam je Paula Kadić, studentica Učiteljske akademije.
No, jesu li rezultati lošiji na kraju školske godine otkako se ocjene na polugodištu ne zaključuju – proteklih godina nitko nije istražio. U Ministarstvu najavljuju kako će u eksperimentalnoj provedbi reforme obrazovanja uvesti nove metode vrednovanja – s većim naglaskom na formativno vrednovanje.
”Kao ilustraciju mogu vam spomenuti primjer s kuhanjem jela, dok kuhar kuha jelo i isprobava, to je primjer formativnog vrednovanja, zato što on jelo može poboljšavati, ovisno o povratnim informacijama koje je dobio”, kazala nam je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.
Jer cilj je učiti za život, a ne samo za ocjenu.
Matea Damjanović
