Sok koji košta 7 kuna pojeftinio bi 6 lipa. Paket jaja za 12 lipa…
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Za naš džep mnogo bitniji spor između premijera i predsjednice vodi se oko porezne reforme. Predsjednica je i jučer i danas rekla da trebamo manje poreze koji će povećati plaće i rasteretiti poduzetnike. I to nije rekla samo predsjednica, stav je to većine i ekonomista i biznismena, a pogotovo to zna svaki naš čovjek koji je otišao u Irsku ili Njemačku ili svaki onaj koji se tek sprema otići.
No premijer Andrej Plenković danas je izričito naglasio kako će ispuniti svoje predizborno obećanje i smanjiti PDV.
Stigla je iz New Yorka, da bi u centru Zagreba otvorila restoran. Ide joj kaže odlično, no baš kao i svi ostali poslodavci jedva je pronašla radnike. Bilo bi lakše kad bi plaće bile veće.
“Većina poslodavaca doista želi platiti radnike više, doista ih žele platiti više. No kad povećate plaću za 500, 1000 kuna i dođete do granice, porez odlazi u nebo”, kazala je Adena Lavin, vlasnica restorana.
Da država treba smanjiti porez na dohodak smatra i Hrvoje Bujas, koji u nekoliko tvrtki zapošljava 15 ljudi.
“Ne sadašnjih 24, odnosno 36 posto, nego smanjiti na 15 posto odmah, odmah! Da damo ljudima šansu da ostanu ovdje, a nakon tri godine smanjiti na dodatnih 10 posto da ljudi prodišu u ovoj državi”, rekao je Hrvoje Bujas, direktor tvrtke za online prodaju.
Računa, svojim bi zaposlenicima mogao značajno podići plaće. “Sigurno bi plaća narasla od 1000 do 2000 kuna ovisno o samim primanjima radnika”, dodaje
Država je lani smanjila porez na dohodak, povećala osobni odbitak, a premijer je prije izbora obećao i smanjenje državi najvažnijeg poreza. “U prvoj godini mandata smanjili bi opću stopu PDV-a s 25 na 24%, a do kraja mandata na 23”, rekao je premijer Plenković za RTL 29. srpnja 2016.
Već kasni, ali od obećanja ne odustaje. Drugi paket poreznih rasterećenja na snagu će, danas obećaje da će stupiti s prvim danom 2019.
Kakvo je stanje u Europskoj uniji?
U Europskoj uniji najmanji PDV ima Luksemburg 17 posto, Malta 18, prosjek je 21 posto, a značajno iznad prosjeka je Hrvatska s 25 % posto, kao i Švedska i Danska. Jedino se u Mađarskoj plaća više, čak 27 posto. Pa iako je visok, ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da smanjenje PDV-a nije pravi put.
“Oni su sada robovi toga što je netko pred dvije ili tri godine obećao smanjenje PDV-a. A i da dođe do jedan posto to nije ništa to je par lipa, mislim da je problem u tome što je PDV vidljiv svima”, kazao je Šonje.
Evo što bi smanjenje PDV-a za jedan posto značilo građanima:
Sok koji košta 7 kuna pojeftinio bi 6 lipa. Paket jaja za 12 lipa, hamburger za 24 lipe. Mobitel bi umjesto 1000 stajao 992 kune, a na novom automobilu uštedjeli bi 1000 kuna…Puno je važnije, misle mnogi ekonomisti – približiti bruto i neto.
Jer danas prosječna plaća od 6250 kuna – poslodavca košta 10 580.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov pak smatra da bi se PDV od kojeg država godišnje uprihodi 50 milijardi kuna mogao smanjiti kad bi se ukinule niže stope. A važnije od svega je smatra smanjiti doprinose. Primjerice onaj za zapošljavanje.
Sigurno se smanjuje trošak poslodavca i on može uz smanjenje doprinosa na plaću za 20 tak posto uštedjeti ne znam 3 posto troškova rada, ako se smanje doprinosi na plaću za 30 posto može uštedjeti 4,4 posto troškova rada. Po jednoj plaći. Recimo na 10000 kuna – 500 kuna – nije malo.
Opcija je mnogo. Sve su dobre, samo su neke bolje od drugih. Kamo sreće da u Vladi izaberu najbolju.
Josip Antolić
