Što će se dogoditi s gospodarstvom zbog epidemije? ‘Dođe li do pandemije, sve pada…’

Idi na originalni članak
Foto: Ilustracija (Igor Soban/Robert Anic/PIXSELL

Već su pogođeni dentalni i kongresni turizam, teretni prijevoz, poljoprivreda…

Oglas

Više pogledajte u videoprilogu:

Sve je pod kontrolom, ne treba paničariti. To su bile riječi koje su mnogi naši sugovornici gospodarstvenici govorili prije dva dana. Međutim, u samo 48 sati priča se preokrenula. Sad gospodarstvenici govore samo o tome kako izbjeći katastrofu koju će prouzročiti koronavirus, kako spasiti poslovanje i izbjeći otkaze.

Svijet se jutros probudio uz ovakve naslovnice: “Svijet u vrućici” i “Krah burze” u poslovnim novinama. Britance je dočekala izjava njihova premijera: “Mnoge će obitelj izgubiti nekoga voljenog”. Francuski dnevnici: “Potpuna mobilizacija”. Španjolci pišu o pandemiji, Portugalci također. Sportske novine – o sudbini Europskog prvenstva.

“Budite mirni i nastavite trošiti” savjet je za Australce. U Belgiji slični prizori poput hrvatskih: kolica puna artikala.

“Nema tjestenine, jedeš krumpir…”

“Nema tjestenine, jedeš krumpir, nema krumpira, jedeš grah. Ljudi u krizi hoće lokalno… Ako ne dolazi talijanska tjestenina, počet će kupovati međimursku pa će vidjeti da su neke stvari bolje, da je roba kvalitetnija”, rekao nam je poslovni konzultant Darko Munjiza.

Munjiza, poslovni konzultant i čovjek koji je vodio veliki trgovački lanac, umjereni je optimist.

“Svaka situacija se da prebroditi i mi smo ih znali prebroditi unatrag 30 godina barem dva, tri puta smo ih prebrođivali s manjkom robe ili uz otežane kanale distrubucije”, poručio nam je Darko Munjiza.

Ipak, potraje li kriza, može doći do poskupljenja. “Do povećanja bi moglo doći kad sirovine koje imaju budu iscrpljene, ali naši poduzetnici koji su proživjeli rat i krizu 2008. su se naviknuli na to. Za razliku od Talijana nikad nismo imali ozbiljnije teškoće u dobavi robe”, kaže Darko Munjiza.

“Kad dođeš prvi put, čovjek će ti prodati 20 posto skuplje, ali bit će neodgovornih ljudi, a nekad intervenira i država”, objasnio je Darko Munjiza.

Problemi dentalnih klinika

Intervenciju države ovih su danas tražili mnogi. I veliki i mali; oni koji su odmah pogođeni krizom i oni koji će negativne učinke tek osjetiti. I prije nego što je koronavirus ušao u Hrvatsku, njihovo poslovanje našlo se na udaru. Dentalni turizam u najvećoj se mjeri oslanjao na talijanske pacijente.

“U tim klinikama, to su jako velike klinike u kojima radi negdje i više od sto djelatnika, preko noći se prestaje s poslovanjem”, rekao nam je ravnatelj Stomatološke poliklinike Srećko Srdjak.

Neke imaju, prema prvim procjenama, gubitke od 30 do čak 90 posto.

“Prve procjene su bile – pričekat će se do 1. travnja, pričekat ćemo 1. svibnja, ali nitko ne zna koliko će to sve skupa trajati. Koliko god bude trajalo, najveći problem nas tek čeka, a to je kako ponovno otvoriti radna mjesta za one koji će ostati bez posla. I tu apeliram na Vladu da napravi svoj maksimum”, poručuje Srećko Srdjak.

Zagrebačka klinika koju vodi, kaže, nije toliko izložena. Ali i oni osjećaju prve posljedice.

“Mi moramo napraviti novi set up poslovanja, za kolege koji su zaduženi za pacijente iz Italije, koji su ih dovodili i koji su se brinuli o njihovoj terapiji.”, kaže Srećko Srdjak.

U tom potpuno privatiziranom zdravstvenom sektoru, prihodi zubara koji liječe strance rasle su u nebo pogotovo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Deset najvećih stomatoloških poliklinika 2016. imalo je ukupno 330 milijuna kuna prometa. Tri godine kasnije 2019., samo pet ih je imalo tolike prihode.

“Bitno je napomenuti da one zapošljavaju 30, 50, do 140 zaposlenika i to su sigurno veliki udarci. Nitko se ne može pripremiti, nitko se ne priprema na tu situaciju ako poslovanje prestane”, objašnjava Srećko Srdjak.

Štetu već osjećaju i prijevoznici

Štetu već osjećaju i prijevoznici.

“Nema dovoljno vozača ni ovako, ni onako, taj kamion ne može voziti. U Italiji je alarmantna situacija, tu također bit će problema”, poručio nam je predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa Darko Vukadinović.

Nitko iz njihova ceha nije, kaže, sudjelovao u odluci o mjerama samoizolacije vozača.

“Sama mjera… provedba je takva neke vozače nisu slali, a sada sve vozače šalju u samoizolaciju, sljedećih 14 dana ne mogu raditi”, rekao je Darko Vukadinović.

Po gruboj procjeni, u Hrvatskoj oko 100.000 vozača radi u cestovnom teretnom prijevozu. Ako se zatvore granice prema Italiji, o čemu se nagađa, to bi značilo i zatvaranje mnogih radnih mjesta u prijevozu.

“To će se odraziti snažno na izvoznike, špeditere, i na koncu će to vidjeti potrošači kada proizvoda ne bude na policima”, objasnio je Darko Vukadinović.

Proizvođači junetine

Nitko nema rezervni plan za stanje u kojem je nakon 25 godina uvoz potpuno stao. Logistički problemi muče i proizvođače baby beef junetine.

“Situacija koja se odvija zadnjih nekoliko tjedana u Italiji i panika koja je nastala zbog epidemije koronavirusa zatvorila nam je i to tržište prošlotjednim otkazivanjem svih narudžbi milanskih rezova i izvoza žive junadi u talijanske klaonice”, rekao nam je Darko Celovec iz udruge Baby Beef.

Kažu da su bespomoćni.

“Izgubit ćemo pola milijarde kuna prihoda na godišnjoj razini. Kompletan je izvoz nakon 25 godina jednostavno stao, što nas stavlja u bespomoćan položaj, a tovu junadi kao znatnoj izvoznoj grani hrvatske poljoprivrede prijeti gašenje”, kaže Darko.

“Nismo osjetili probleme u širokoj potrošnji”

“Ako dođe do pandemije, onda vam sve pada, onda nema rasta, osim straha…”, objašnjava poduzetnik Branko Roglić.

Roglić je vlasnik Orbica, vodećeg distributera robe široke potrošnje koji posluje u 20 zemalja, zapošljava više od 6000 radnika, i on nije pesimističan.

“A mislim da će ministra financija boljeti glava, zato moramo biti oprezni i ne trošiti puno u ministarstvima da nam se ne ponovi nesreća”, rekao je Branko Roglić.

U skladištu njegove tvrtke u Ivanić-Gradu kamioni se pune i prazne uobičajenim tempom.

“Pošteno govoreći, nismo osjetili probleme u širokoj potrošnji. U turizmu smo osjetili, što me strah da će biti šteta, ne samo za mene”, kaže Branko Roglić.

Procjenjuje da neće osjetiti veću štetu.

“To me strah, i zato kažem, veće štete ne bi trebalo biti, ministra financija njega će glava boljeti, da se štedi na svim razinama, da se izbjegne nesreća veća…”, smatra Branko Roglić.

U priči o koronavirusu previše je nepoznanica.

“Privremeno će rasti potrošnja da ljudi kupuju rezerve, to će dovesti do potrošnje, blagi rast prvih nekoliko dana, ne znamo što će biti dalje …”, poručio nam je Branko Roglić.

Strateške robne zalihe dostatne za opskrbu 30 dana

Ministarstvo gospodarstva zbog interesa javnosti objavilo je kako je ukupna vrijednost strateških robnih zaliha u Hrvatskoj oko 537 milijuna kuna. Utvrdili su da je dostatna za  opskrbu cjelokupnog stanovništva za 30 dana.

“Ako bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha”, kažu u Ministarstvu.

“Mislim da svatko mudar pa i država mora imati scenarije A,B,C i D. U najlošijem scenariju roba će poskupjeti i neće je biti jer će ovo trajati šest, sedam mjeseci”, kaže Darko Munjiza.

Prizore rukovanja i antiseptika smo snimili u zagrebačkom hotelu Westin početkom tjedna. Tada se činilo da je dezinfekcija dovoljna, ali u samo 24 sata, došlo je do otkazivanja svih događaja s većim brojim sudionika. Danas bi skup na kojem sudjeluje više od 150 ljudi iz 20-ak zemalja ljudi bio nemoguć.

Kongresna sezona

Bila je to kongresna burza na kojoj su domaći hotelijeri dogovarali konkretne poslove za ovu i iduću godinu. Najave za ovu kongresnu sezonu  bile su odlične, no virus je sve stavio u pat-poziciju. Predstavnici najuspješnijih domaćih hotelskih poduzeća predstavljali su prednosti hrvatskih turističkih kapaciteta za neka bolja vremena, a sljedećih mjeseci mnogi su se pribojavali.

U bilo kakve ozbiljne procjene nitko se ne želi upuštati. Ovo su dani kada se informacije mijenjaju iz sata u sat. Početkom tjedna nastradala je najprije industrija zabave: otkazani su koncerti i festivali, sportska natjecanja, kulturne manifestacije.

“Kao i svako poslovanje, znači gubitak, nama i organizatorima, a uložili smo u marketing, produkciju, bit će štete. Ali, nisu ljudi nervozni, žao im je, ali ne padaju na glavu”, kaže direktor Arene Zagreb Sretan Šarić.

Zagrebačka Arena je u hladnom pogonu, a svi angažirani na događajima koja su su do daljnjega na ledu – od konobara do cateringa, od produkcije do prijevoza, električara osjetit će ovaj zastoj u svojoj lisnici.

Prije nekoliko dana razgovorali smo u jednom zagrebačkom salonu o poslovanju u doba koronavirusa. Vlasnik se tada malo pribojavao.

“Imate tu odgovornost, 10 plaća je na mojim leđima pa se bojim, ali opet ne želim paničariti”, rekao nam je vlasnik frizerskog salona Ivan Franić.

Samo prije 4 dana situacija je bila drukčija. Danas su preventivno na dva tjedna zatvorili obrt.

Vijesti.hr

Exit mobile version