A hrvatskim maturantima prvima je u svijetu pri odabiru studija pomogla umjetna inteligencija
Nikad toliko mjesta nije ostalo slobodno za upis fakulteta u jesenskom roku: više od 6 i pol tisuća. I to uglavnom zato jer nikad toliko učenika nije palo maturu pa ovih dana neće moći upisati fakultet.
Ako se gleda broj studenata prijavljenih na jedno mjesto, ove godine je najtraženija logopedija, fizioterapija i kineziologija.
A hrvatskim maturantima prvima je u svijetu pri odabiru studija pomogla umjetna inteligencija. Ona je ove godine, prvi put ikad, pomagala maturantima pronaći alternativu ako nisu uspjeli upisati fakulteti koji su htjeli.
“Sustav analizira milinu zapisa iz prijašnjih godina i donosi neke zaključke koje kandidati ne bi sami mogli donijeti”, rekao je pomoćnik ravnateljice AZVO Igor Drvodelić.
A vlastitom inteligencijom i trudom, fakultet je upisalo 24 tisuće studenata. Mara se odlučila za studij komparativne književnosti i ruskog.
“Zato što mi se sviđa književnost, ruski zato što sam mislila talijanski, pa su mi rekli da tamo profesori nisu dobri, pa sam išla na blef“, rekla je studentica Mara Đukez
Jeste li se vodili s tim što u budućnosti i gdje se zaposliti?
“Ne, zato sam i upisala komparativnu književnost.”
Ove godine među maturantima je najpopularnija logopedija. Mjesta ima 50, a za jedno su se natjecala četiri i pol studenta. Među najpoželjnijima fakultetima po omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote su i fizioterapija te kineziologija.
“Uz taj kriteriji postoji još jedan bitan kriteriji kao što je ukupan broj prvih prijava, u tom kriteriju je najbolja poslovna ekonomija Sveučilišta u Zagrebu, zatim FER i medicina”, izjavio je Drvodelić.
Lani je ekonomiju u Zagrebu moglo upisati 1610 studenata, a ove godine se govorilo o kvoti od 2545. To je naljutilo ministricu Divjak koja smatra da nam toliko ekonomista ne treba, pa je od tog fakulteta tražila objašnjenje.
“Nama zakon u ovom trenutku ne dopušta da direktno interveniramo u kvotu, ali možemo jasno reći da ih država neće subvencionirati, pa smo jasno pokazali da ovo povećanje od 930 mjesta nećemo sufinancirati, nego samo osnovnu kvotu od prošle godine”, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
I to je prvi put da se ministarstvo odlučilo za takvu mjeru.
Na Ekonomskom fakultetu kažu da nije točno da su povećali kvote. U pisanom priopćenju koje su poslali tvrde da su ih u odnosu na prethodne tri godine smanjili i to za 50.
Dodatno objašnjavajući da su prebacili upisna mjesta sa diplomskih studija koja više neće provoditi na studijske programe koje izvode.
U tijeku su upisi na fakultet, ali i u srednje škole. Prema prvim rezultatima prvi put u šest godina raste broj učenika koji žele biti majstori: elektroinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, stolari i elektromehaničari.
U Elektrostojarskoj obrtničkoj školi u Zagrebu upisuje se 100 učenika više.
“Mi smo prezadovoljni s ovogodišnjim rezultatima. Ove godine smo imali veliki interes za sva zanimanja, a najveći za automehatroničara”, rekao je Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu.
Strukovna su zanimanja i tražena i plaćena: reklamiralo je to i Ministarstvo gospodarstva i udvostručilo stipendije za ona kojih nedostaje.
Njihova je kampanja očito pomogla popularizaciji strukovnih škola, ali daleko smo od toga da se obrazuju kadrovi potrebni tržištu.
“Dakle ono što možemo reći da je broj mjesta na fakultetima i srednjim školama prevelik u odnosu na broj pristupnika na ta mjesta. Što vam onda znači ako imate 150 mjesta, a 100 prijavljenih za to mjesto da kvote nisu dobre, a vi imate zavezane ruke. Takav slučaj je bio na onim zanimanjima koja nisu atraktivna”, rekao je voditelj Odjela za obrazovanje HGK Božo Pavičin.
Nisu atraktivna ni ove godine zanimanja koja kao da su pred izumiranjem. Gotovo nitko ne želi u cvjećare, bravare i autolimare i elektro-mehaničare, iako su nekima od njih plaće oko tisuću i pol eura.
Srednjoškolci i studenti do jesenskog roka stignu još razmisliti što žele biti.
VIŠE U VIDEOPRILOGU: