‘Riječ je o fenomenu koji se zove likvefakcija znači u trenutku potresa u sloju pijeska dolazi do gubitka potpore između zrna i to praktički postaje živi pijesak’, objašnjava geolog
Prema prvom izvješću Hrvatskog geološkog instituta veliki potres koji je pogodio Petrinju izazvalo je pomicanje dvaju velikih rasjeda – lijevog Petrinjskog i desnog Pokupskog. To je dovelo do ogromnog oslobađanja energije i do sada, kod nas, neuobičajenih pojava.
Snimka nastala minutu nakon potresa na terenu sisačke udruge Kas pokazuje gejzire mulja i pijeska koji su pojavili su se na više lokacija. “Voda je izbijala i nakon vode pojavio se taj sitni mulj koji je izlazio”, rekao je Danijel Pavlić iz udruge Kas za RTL.
Više u VIDEOPRILOGU:
Tlo praktički postaje živi pijesak
Stručnjaci znaju za ovakve pojave, ali se kod nas nisu događale.
“Riječ je o fenomenu koji se zove likvefakcija znači u trenutku potresa u sloju pijeska dolazi do gubitka potpore između zrna i to praktički postaje živi pijesak. Dosad kod nas nije bio zabilježen jer nismo imali ovakve potrese na ovakvim terenima ali poznati su slučajevi u Japanu, Kaliforniji, Novi Zeland i tako”, pojasnio je Josip Terzić iz Hrvatskog geološkog instituta.
Uzeli su uzorke koji će biti korisni za šire istraživanje. Pješčani gejziri se nisu povukli, i ne zna se hoće li uopće. Jasno je da je aktivacija dva velika rasjeda dovela do otvorenih pukotina, pješčanih gejzira i brojnih deformacija terena. “Naša istraživanja, zapažanja će bit nekakvi ulazni podaci za geotehničku struku koja će projektirati sanaciju svih problema koji su se dogodili”, izjavio je Kosta Urumović iz Hrvatskog geološkog instituta.
Niz rupa koje se i dalje šire
Osim gejzira, nakon potresa su se otvorile i ogromne rupe u tlu, na tridesetak mjesta. I ne prestaju se širiti, poput ogromne rupe koja je nastala tik uz kuću. Iako će se rupe sanirati, i na njima će biti moguće živjeti pa čak i graditi, stručnjaci upozoravaju kako bi se prije budućih gradnji trebalo napraviti seizmičko ispitivanje tla kako bi se utvrdile lokacije na kojima bi se mogle pojaviti te rupe u slučaju novog potresa.
“To su skupa istraživanja kada čovjek gradi jednu kuću ali bi se mogla napraviti grupirana istraživanja za neke zone terena također nije naodmet napraviti neko seizmičko mikrozoniranje kako bi se vidjelo i izdvojilo rizičnije zone za gradnju u slučaju potresa”, rekao je Terzić.
I nasip u opasnosti
A osim svega, kraju prijeti i poplava. Nasip kod Siska pukao je na nekoliko mjesta, prilično duboko. Građevinski strojevi pripremaju teren za sanaciju, drenažu nekih mjesta gdje bi moglo doći do veće količine vode, i pripremu manjih nasipa spremnih za micanje, ako dođe do prijetnje poplavama ili daljnih potresa.
Stručnjaci ističu kako čovjek svojim djelovanjem ne može izazvati potrese, ali načinom gradnje i odabirom lokacije može sačuvati živote i imovinu. “Živimo gdje živimo, i ovaj potres kao i onaj zagrebački se ovdje jednostavno može dogoditi. Mi imamo tu nesreću da živimo u vrijeme kad se taj potres dogodio”, zaključio je Urumović.
Danas.hr/Net.hr