10 kuna je psihološka granica iznad koje se benzin smatra preskupim. Je li vrijeme da se napokon snize trošarine na gorivo?
Da će pun rezervoar platiti znatno više nego prije nekoliko dana, mnogi vozači nisu znali. Dok nisu došli do pumpe. Na Praznik rada opskrbljivači su korigirali cijene, pa je tako eurosuper 95 poskupio u prosjeku 15, a eurodizel 13 lipa.
Na nekim crpkama cijena litre benzina, prvi put u tri i pol godine, preskočila je i psihološku granicu od 10 kuna. Do porasta cijena goriva došlo je zbog rasta cijene sirove nafte koja je sada oko 70 dolara za barel dok je, primjerice, u prosincu cijena bila 64, a u travnju prošle godine 50 dolara.
Naftni stručnjak Davor Štern upozorava da bi gorivo uskoro moglo biti još skuplje zbog geopolitičke situacije u svijetu.
“Ukoliko Amerika uvede Iranu sankcije nove i ne potvrdi se sporazum o nuklearnom razvoju Irana možemo očekivati neke napetosti na tom području. Jasno, onda to burze koriste i tjeraju cijenu prema gore”, tvrdi Štern.
Opskrbljivači kažu da je za rast cijena goriva najodgovorniji tečaj dolara. On je u posljednje vrijeme znatno ojačao prema kuni, iako većih skokova cijene ipak ne bi trebalo biti.
“Vjerujemo da ovo poskupljenje neće biti dugoročnog karaktera zato što cijene naftnih derivata na burzama su u principu manje, više stabilne, čak je zabilježen i trend pada poslije nekoliko dana”, kazao je Vladimir Kuzmić, član Uprave opskrbljivača naftnim derivatima.
Rast cijena goriva bio bi puno manji problem kada bi uskočila država i snizila trošarine na gorivo. Gotovo pola cijene od litre goriva odlazi državi i državnim gubitašima poput HŽ-a i HAC-a.
Stoga smo se obratili Ministarstvu gospodarstva koje je naš upit proslijedilo Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, kojem je trebalo nekoliko sati da ustanove da oni nisu nadležni za to te nas preusmjerili na Ministarstvo financija. Ono je upit proslijedilo Carini.
A od nje odgovor na to hoće li se trošarine smanjiti – nismo dobili. Kamo sreće da se tako odlučuje i o rastu cijena.
Andrej Dimitrijević
