Upozorenje naše znanstvenice: “Riječka riva i stara gradska jezgra bit će pod vodom!”

Foto: ilustracija (fotomontaža lokalpatrioti-rijeka.com)

“Trebalo bi poduzeti neke preventivne mjere kako ne bi došlo do tih poplava tipa podizanje obale, podizanje rive i slično”, napomenula je

Znanstvenica Jadranka Šepić u gotovo istom danu dobila je šest milijuna kuna i treće dijete.

“Izuzetno sam se obradovala kad su mi javili da sam dobila projekt, međutim to je taman bilo u završnim danima moje trudnoće i onda sam bila preokupirana i s time tako da mi se sve ispreplelo puno dobrih vijesti u par dana”, rekla je za RTL Danas znanstvenica Jadranka Šepić.

Počinje u rujnu

Projekt istraživanja ekstremne razine mora trajat će pet godina, a počet će u rujnu iduće godine.

“Predviđa se da će razina mora globalno narasti 40 do 60 centimetara, tako da će određeni dijelovi obale u Europi koji su niži poplaviti”, dodaje Šepić.

Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je Dolina Neretve. Uz rast razine mora, gotovo sve rive na Jadranu će biti poplavljene, kao i većina starih gradskih jezgri. Do 2100-e, mnogi će gradovi postati atrakcija samo za ronioce.

“Poplava će biti sve više i više, i onda su posebno ugrožene stare jezgre gradova, tipa Rijeka, Trogir, Šibenik… koje su dosta nisko položene. Dakle, trebalo bi poduzeti neke preventivne mjere kako ne bi došlo do tih poplava tipa podizanje obale, podizanje rive i slično”, napomenula je.

Cilj je u budućnosti analizirati meteorološke situacije koje pogoduju poplavama, iako, dizanje razine mora ne zabrinjava građane.

“Kad je u pitanju more, ne bojim se ničega. Ako dođe do toga, ja bih bio spreman čekati i neka ide i neka dođe do brade. Ja bih tu čekao bez straha”, kaže Mate Ivić, Split.

“Ja kao fizičar se ne bojim porasta razine mora toliko. Mislim da zaista ne može toliko porasti da bi moglo nauditi svijetu” , smatra Maja Stojanović iz Novog Sada.

“Pretpostavljam da tako brzo neće ići, ali na to da moramo paziti na prirodu i ono što nam je od Boga dano, stvarno moramo”, ističe Petar Bulat.

Inače, Hrvatska je druga najneuspješnija zemlja nakon Bugarske u povlačenju novca iz EU fondova za ovakve projekte.

“Pretpostavljam da je mala prolaznost Hrvatskih znanstvenika prvenstveno rezultat toga da se mali broj ljudi prijavljuje i da treba ohrabrivati ljude da se prijavljuju, da pišu svoje ideje i vjerujem da će onda dobiti veći broj projekata”, rekla je znanstvenica Šepić.

Uzimajući u obzir statistiku, uspjeh splitske znanstvenice još je veći!
Marko Šiklić

Više u VIDEOPRILOGU: