USKORO: Plin skuplji za 600 tisuća kućanstava, a rast će i cijena struje

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Stručnjaci kažu da cijena plina za kućanstva nije regulirana, poskupljenje bi bilo i veće

Nova čestitika građanima uskoro stiže u obliku većih računa za plin. Od 1. travnja kreće novi udar na 600 tisuća kućanstava koja se griju na plin. I nije to nikakva prvoaprilska šala. Mjesečno će računi u prosjeku narasti za 20-tak kuna. Ministar energetike Tomislav Ćorić poskupljenje je potvrdio i najavio novo sljedeće godine.

Od prvog travnja cijena plina skuplja za 6,9 posto!

Vlada je ovo poskupljenje mogla preduhitriti i smanjiti stopu PDV-a na isporuku plina. No, to se za sada nije dogodilo.

“Želim naglasiti da će to povećanje biti jedina korekcija za sljedeću plinsku sezonu do travnja 2020. godine”, kazao je ministar energetike.

Poskupljenje plina Hrvatska eneregetska regulatorna agencija tumači rastom veleproodajnih cijena. “Prema Odluci, krajnja cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo od 1. travnja 2019. bit će viša u odnosu na važeću cijenu, i to prosječno za 6,9%. Razlog tome je porast veleprodajne komponente krajnje cijene plina, odnosno referentne cijene, za 9,7%”, stoji u pojašnjenju HERA-e.

Građani nezadovoljni

Stručnjaci kažu da cijena plina za kućanstva nije regulirana, poskupljenje bi bilo i veće.

“Znači one nisu tržišne za razliku od drugih potrošača poput indiustrije koji imaju tržišne. Da su cijene prepuštrene tržištu, povećanje bi bilo možda i veće čak 20-ak posto”, kazao je Miro Skalicki, stručnjak za eneregetiku.

Upravo takvih, drastičnih poskupljenja, plaše se građani: “Brine nas, ali što možemo, viša sila”; “Nula, sve bi ih pomaknuo s tog mjesta”; “Plin je skup, upotrebljavamo ga za loženje, kuhanje i to je sigurno nepovoljna vijest”, neke su od poruka građana.

Najskuplji plin plaćaju kućanstva u Švedskoj – 81 lipu po kilovat satu. Slijedi Danska sa 66 lipa, u sredini je Slovenija u kojoj kilovatsat košta 37 lipa, dok je Hrvatska na 17. mjestu s cijenom od 30 lipa. Najjeftiniji plin imaju rumunjska kućanstva, 22 lipe za klovatsat.

Niža stopa PDV-a, primjenjena na dio prehrambenih proizvoda, može biti alat za ublažavanje cjenovnih udara, baš kao i niže trošarine na naftne derivate. No za tim se nije posegnulo, a prema najavama, neće sve stati na plinu. I struja bi mogla poskupjeti ove godine, dok gradovi najavljuju veće račune za odvoz otpada.
Adrian De Vrgna

 

Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari