Novac iz EU fondova slabo smo izvlačili, ali zato ne možemo bez europskih svinja, europskog kruha i peciva, europskog voća i povrća. U 2017. uvoz hrane porastao je za 13%
Po glavi stanovnika prošle godine uvezli smo 71 kilogram voća i povrća. Prvo mjesto na ljestvici uvoznih proizvoda ipak drže – svinje.
Iznenađujući je podatak da je Hrvatska u prvih deset mjeseci 2017. uvezla 40 milijuna eura mesnih prerađevina više nego u 2016
“Uvezli smo svinjetine u vrijednosti 161 milijun eura. Jednako šokantno je i drugo mjesto na kojem se nalaze kruh i pekarski proizvodi – 107 milijuna eura. Na trećem mjestu je čokolada, a slijede sir i skuta pa mlijeko i vrhnje.
U Hrvatskoj se proizvodi samo polovina voća i povrća od ukupne potrošnje. U dovoljnoj mjeri proizvodimo jabuke, jagode i višnje. Svega ostalog nedostaje. Ljudima u Hrvatskoj gospodarskoj komori ovakvi podaci su očekivani.
“Pa ja moram reći da me nisu iznenadili jer to je jedan niz koji traje već nekoliko godina. Stočni fond se u hrvatskoj smanjuje, smanjuje se proizvodnja, a povećava se uvoz poglavito određenih kultura i određene vrste hrane”, Dražen Miloloža, sektor poljoprivrede HGK.
Hrvatski izvoz u 2017. je porastao za 12%. To je dobro, no, izvoz je porastao još više zbog čega je trgovinska bilanca negativna i iznosi 903 milijuna eura u korist uvoza.
Uzrok leži u nedovoljnoj edukaciji i modernizaciji proizvodnje, nedovoljnom udruživanju proizvođača, ali i u činjenici da su zemlje iz kojih najviše uvozimo postale članice Europske unije prije Hrvatske, čime su prije došli do novca iz fondova. No, evo dobrih vijesti – jer sad je i Hrvatska u odabranom društvu.
“Na raspolaganju su našim gospodarstvenicima i poljoprivrednicima sredstva za podizanje proizvodnje voća i povrća, preradu voća i povrća, ulaganje u voće i povrće, a slična situacija je sa mesom i mesnim prerađevinama.”
Na raspolaganju jesu, ali još uvijek ih premalo koristimo.
Ilija Radić