U laboratoriju Medicinskog fakulteta u Zagrebu 40-ak hrvatskih znanstvenika godinama su tajili što točno rade, provodili su razna ispitivanja i tek nakon što su dobili zeleno svjetlo od svih mogućih kontrolora na europskoj razini objavili su svoj uspjeh
Znanstvenici su nakon deset godina pripreme, razvoja, proceduralnih zamki kroz svjetske regulatorne agencije razvili prvi hrvatski lijek za globalnu primjenu. Osteogrow, odnosno lijek za regeneraciju kosti.
“On se može ubaciti na mjesto gdje fali kost, dakle ta kost se ne mora uzimati iz zdjelice bolesnika kao što se to uzima sada”, objasnio je voditelj znanstvenog tima Slobodan Vukičević.
Njih 40-ak pod okriljem Medicinskog fakulteta uz ogroman entuzijazam i uz djelomično financiranje novcem iz EU fondova uspjeli su postignuti nešto na razini važnosti Sumameda, uvjeravaju, da je ovo i veće.
“Nikada nigdje nijedna akademska u svijetu nije napravila biotehnološki lijek, a da ga pritom nije predala nekoj velikoj farmaceutskoj industriji”, objašnjava Vukičević.
Prvo se dugo, dugo razvijala i miksala formula.
“Mi smo nakon prvih rezultata koji su bili tamo negdje 2008. imali veliko oduševljenje u labu, ali dug je put pa se malo razvodnilo oduševljenje”, rekao je član istraživačkog tima Igor Erjavec.
Pa su uslijedila testiranja na životinjama, po svim etičkim stanardima.
“Na malim laboratorijskim glodavcima, pa na kunićima i ovcama. To je bio prvi korak”, objasnila je članica tima Jadranka Bubić Špoljar.
Pa su još puno koračali. “Kliničko ispitivanje zapravo započinje puno prije prvog pacijenta i u tu svrhu se priprema bar 30 dokumenata”, rekla je Snježana Martinović.
I nakon svih tih odobrenja dobivenih još 2014. prvih 12 pacijenata ovo je ljeto u Beču i Zagrebu primilo lijek.
“Prvi su rezultati ohrabrujući i kad prijeđemo na fazu dva i proširimo indikacije onda ćemo dobiti kvalitetno oruđe za rad”, rekao je voditelj kliničkog ispitivanja lijeka Dragan Đurđević.
Motor projekta je tvrtka Genera istraživanja koju je Vukičević otkupio od poznatog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Ali nositelj patenta je Medicinski fakultet u Zagrebu. Tako da bi sva eventualna buduća zarada od lijeka mogla biti itekako značajna upravo za sve buduće generacije tog fakulteta.
Ivan Skorin