Vladajući koji tvrde da ušteda do 2040. po proračun iznosi 11 milijardi kuna, od reforme nemaju namjeru odustati
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Vlada je u Sabor poslala prijedlog mirovinske reforme. I dok joj se oporba i sindikati nastavljaju žestoko protiviti, ministar Marko Pavić hvali se kako će reforma omogućiti povećanje mirovina i održivost proračuna. Koplja su se lomila oko dodatka od 27 posto, koji je isprva bio obećan samo onima u prvom mirovinskom stupu.
No, ministar je sada pronašao rješenje i za ostale štediše.
Četiri mjeseca Pavićevo ministarstvo brusilo je detalje. “Cilj ove izmjene je osigurati veće mirovine, ali isto tako osigurati finacijsku stabilnost javnih financija i odživost sistema”, najavio je Marko Pavić (HDZ), ministar rada i mirovinskog sustava.
Pa Hrvati moraju dulje raditi.
U mirovinu se sada odlazi sa 65 godina starosti. Plan da se dobna granica poveća 2038. godine sukladno važećem zakonu, nije dovoljno ambiciozan. Pa ćemo u mirovinu sa 67 godina starosti, pet godina ranije. No svi s 41 godinu staža, bez obzira na dob, moći će u punu mirovinu. Mjesec dana manje rada penalizirat će se s 0.34 posto manje mirovine. Ali će se i nagrađivati svaki mjesec rada više.
“Fali nam 17 milijardi kuna godišnje, dogodine 18 pa 19,2 pa 19.6 milijardi. Dugoročno imamo eksploziju javnih financija, mlade umriovljenike s malo godina radnog staža”, kazao nam je ministar Pavić.
Nema ukidanja drugog stupa niti prisile da se prijeđe u prvi, a ni straha od ukidanja dodatka. On ostaje 27 % na prvi stup. Za one koji su u drugom stupu, dodatak iznosi nešto više od 20 %, dok je novost štednje u trećem dobrovoljnom stupu neoporeziva isplata, a neće biti ni plaćanja naknada.
“Predviđamo da će većina ostati u 2. stupu. Ovim komprmomisnim prijeldogom ne odustajemo od originalne ideje da svi imaju pravo prelaska. I s tim dodatkom od 27 posto na drugi stup tih je tih 300 tisuća ljudi ne bi imalo ni najnižu mirovinu”, nadodaje ministar Pavić.
Oporba je skeptična i ne daje zeleno svjetlo:
“Mislimo da je visina mirovina neodrživo mala, da ogromnom broju našem umrovljenika prijeti siromaštvo i to je alarm i svaka reforma mora voditi računa o tome”, smatra Branko Grčić (SDP).
“Pretpostavljam da će i ova reforma iznjedriti neko dobro rješenje, ali u finalu kad važete loše i dobro ne mora biti pozitivan rezultat”, rekao je Silvano Hrelja (HSU).
Vladajući koji tvrde da ušteda do 2040. po proračun iznosi 11 milijardi kuna, od reforme nemaju namjeru odustati.
Adrian de Vrgna
