Dva simbola stradanja Domovinskog rata plove hrvatskom obalom, a odlaze i u međunarodne misije
Vukovar i Škabrnja, asocijacija na herojska mjesta i simbole stradanja u Domovinskom ratu, u mirnodopsko vrijeme patroliraju Jadranom i čuvaju hrvatske granice, ali odlaze i u međunarodne misije.
Pogledajte više u Videoprilogu:
Nositi ime grada heroja je čast
Riječ je o raketnoj topovnjači Hrvatske ratne mornarice i patrolnom brodu zadarske Pomorske policije koje u najzahtjevnijim situacijama inspiriraju mjesta pijeteta po kojima njihovi brodovi nose. Nositi ime grada heroja u miru velika je čast i obveza za MORH-ovu posadu
”Svi smo mi svjesni kolika je bila žrtva Vukovara u Domovinskome ratu. Mislim da se teško sjetiti nekoga boljega imena koje tako čvrsto i jasno opisuje hrabrost, odlučnost i žrtvu”, izjavio je poručnik bojnog broda i zapovjednik raketne topovnjače ”Vukovar” Josip Župa.
Prema Škabrnji, drugom simbolu stradanja u Domovinskom ratu, ime je dobio brod zadarske pomorske policije.
”Brod ponosno nosi ime tog velikog mjesta i sposoban je za sve situacije na moru. I kad su najgori vremenski uvjeti, sposoban je izaći i spašavati kako ljude i imovinu. Kad nitko drugi ne izlazi, Škabrnja može izaći”, rekao je Predrag Alavanja, zapovjednik broda.
Vukovar sudjelovao u akciji nadzora u Africi
Raketna topovnjača ”Vukovar” sudjelovala je uz obalu Sjeverne Afrike u akciji nadzora pomorskoga prometa čiji je cilj bio i sprječavanje krijumčarenja ljudi i oružja, ali i nafte iz Libije
”Brod Vukovar je po prvi puta kao brod Hrvatske ratne mornarice sudjelovao u jednoj NATO-voj operaciji Sea Guardian koja se odvijala u središnjem Mediteranu 2018. godine”, kazao je zapovjednik Diviziona za površinska djelovanja Stipe Mornar.
U međunarodnoj misiji Frontex-a, patrolirajući morskom granicom između Grčke i Turske, “Škabrnja” je provela gotovo godinu dana prolazeći ekstremne vremenske uvjete
”Svi su se malo smijavali kao mali brod, kako je dugačak samo 14 metara. Na kraju je pokazao najbolji za njihove vremenske uvjete”, rekao je Franko Grancarić, zapovjednik ophodnog broda.
U vrijeme najveće migrantske krize na otok Lezbos dolazilo je stotine tisuća migranata, a u proboj preko mora kretali su namjerno za lošeg vremena da izbjegnu patrole. Spašavanje na 9-10 bofora ili pri olujnom vjetru od 90-100 kilometara na sat bila je i za njih pogibeljna situacija
”Tražili smo dijete od devet godina što znači da uopće nije bilo upitno da li ćemo izaći ili ne. Dok nam motori rade, nema odustajanja”, dodao je Grancarić.
Na obljetnicu stradanja posade brodova odlaze u Vukovar i Škabrnju još jednom odati počast mjestima koja ih inspiriraju na najtežim zadaćama.
Vijesti.hr