“U zadnjih tjedan dana imali smo 4566 novih slučajeva, tjedni broj nam je narastao za 28.8 posto. Incidencija je 198.4, najniža je u Istri, a najviše na području Dubrovnika. Po incidenciji na sedmom mjestu, nižu imaju Finska, Danska, Njemačka, Irska, Španjolska i Portugal”, rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a na konferenciji Nacionalnog stožera.
Sa današnjim danom zaprimljeno je preko 1500 nuspojava na cjepiva. Također je naglasio kako Imamo 485 prijava na nuspojave za AstraZenecu, pišu Vijesti.hr
U petak su stigli rezultati sekvencioniranja uzoraka, od toga je 57 posto britanski soj, nešto manje češki, te par slučajeva južnoafričkog soja. 204, odnosno 57 posto je britanski soj, Od četiriu južnoafričkih sojeva dvoje je putovalo, a dvoje nigdje nije putovalo. Imamo 919 sekvencioniranih virusa, od toga je 38 posto britanski soj”, otkrio je Capak.
O ruskom cjepivu Capak je rekao da ne zna sadržaj dokumentacije te da je to u nadležnosti HALMED-a.
“Nismo razgovarali o količini doza koje bi naručili”, rekao je Capak. Također otkrio kako je najavljeno 23.000 doza tjedno od Pfizera u ožujku.
“Nismo dobili potvrdu da ćemo dobiti više tog cjepiva. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave”, rekao je Capak.
“Razgovarali smo s predstavnicima kineske farmaceutske tvrtke, imamo i s drugom. Napravljen je zapisnik i zaključak te je upućeno Ministarstvu. Za sada nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu. To bi trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora, zasad smo dobili samo šture informacije. Tražili smo rezultat treće faze kliničkih ispitivanja”, rekao je Capak.
Beroš je naglasio ako EMA odbije rusko cjepivo sumnja da će tada bilo tko dati drugačiji zaključak.
“Niz je elemenata koji su preduvjeti za promišljanje o tom scenariju. Čekamo odgovor EMA-e na pismo našeg premijera”, rekao je Beroš o ruskom cjepivu.
S obzirom da SAD razmatra smanjenje razmaka od 2 metra na 1 metar to je bilo jedno od novinarskih pitanja, a Capak je odgovorio da je bitno je li prostor otvoren ili zatvoren: “Kod nas je temeljem dogovora s ECDC-om bio dogovor od 2 metra u zatvorenom. To je jedna umjetna granica. Moguće je da se te granice mijenjaju. Imamo dokaz da se aerosol širi puno dalje od ta dva metra”.
Na upit što se dogodilo Hrvatskoj oko cijepljenja jer smo među najgorima Capaj e odgovorio: “Brojke su različite jer je unutar EU odlučeno da će se količina cjepiva po broju stanovnika određivati za farmaceutske kuće, a ne ukupnu količini cjepiva. AstraZeneca je trebala biti prva registrirana, odlučili smo da ćemo uzeti 3.8 milijuna doza tog cjepiva. EU nam je smanjila tu količinu na 2.7 milijuna i mi smo s EU i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su uzimale sve količine. Mi nismo tako postupili, uzeli smo milijun doza Pfizera. Kasnije smo to pokušali ispraviti. AstraZeneca nam je trebala u prvom kvartalu isporučiti milijun doza, a to nije učinila. Drugi su od drugih proizvođača naručili maksimalne doze, mi nismo, i zato smo mi tu u deficitu”.
Također je rekao da ne zna možemo li poništiti ugovor s AstraZenecom.
“Poduzimamo korake za pravilniju raspodjelu ili da se napravi korekcija za one koji su zakinuti s AstraZenecom”, rekao je Capak.
Božinović je rekao da je dosta zemalja u EU nezadovoljno dinamikom i strategijom cijepljenja. Kaže kako je zbog toga Plenković i išao u Bruxelles, kako bi utjecao na Europsku komisiju da se naprave korekcije, jer postoje razlike među državama u broju dostupnih cjepiva.
Božinović je također rekao da je EK pregovarala u ime svih država članica: “Činjenica je da su sve države članice nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepive. Šef Ek je javno kazao da je EU pogriješila. Moramo izvući pouke. Raspravlja se i o proizvodnim kapacitetima. Pitanje je koliko svijet ima kapaciteta da proizvede dovoljne količine cjepiva”.
Capak je odgovorio i na Kaićevu izjavu u intervjuu na RTL-u kada je rekao: “Nećemo moći sto posto reći da cijepljenje nije povezano s razvojem tromboze”.
“Postoje elementi prema kojima se može utvrditi ima li veze cijepljenje sa smrtnim slučajevima. Jako je teško utvrditi je li tromboembolija posljedica cijepljenja, jer se ona javlja kao posljedica brojnih faktora. Cijepljenje zbog toga što ne povećava incidenciju pojave tih situacija se može proglasiti da ne utječe na to”, rekao je Capak.
“Postoji povjerenstvo koje se sastoji od stručnjaka koji traže elemente i rizične faktore za tromboemboliju. Na temelju dokumentacije se procjenjuje kolika je vjerojatnost da je događaj posljedica cijepljenja”, rekao je, dodavši da u preporukama nema da bi netko tko ima sklonost tromboemboliji trebao imati drugačiji pristup cijepljenju. M
“Možda se tim osobama treba dati Aspirin, dva dnevno jer on sprečava koagulaciju. Predstavnica KOHOM-a je objavila da je oko 30 posto odbilo cijepljenja AstraZenecom. Ja ne znam točan broj, ali prema našim procjenama je to puno manje od 30 posto”, rekao je.
